Mia Pećina Drašković: Blender spaja hrvatsku filmsku i gaming industriju

“U Hrvatskoj je 2022. godine hrvatska industrija videoigara imala oko 60 milijuna eura prihoda, što je mnogo veći prihod od filmske industrije”, govori Mia Pećina Drašković, najavljujući konferenciju Blender: Film & Games.

Hrvatska filmska i industrija videoigara susrest će se na konferenciji Blender: Film & Games, koja će biti održana 4. listopada 2024. u Zagrebu na Sveučilištu Algebra. Konferencije organiziraju Games Croatia i Zagrebački filmski ured, na čijem se čelu nalazi Mia Pećina Drašković.

Ova jedinstvena konferencija okupit će stručnjake, profesionalce i entuzijaste iz oba sektora kako bi razgovarali o najnovijim trendovima, tehnologijama i mogućnostima suradnje između ovih dviju industrija koje su u stalnom razvoju. Kakvo je stanje u obje industrije te što donosi Blender, u razgovoru za Kinofilm otkriva Mia Pećina Drašković.

Zašto su se PROFilm Days udružili s gaming industrijom?

Mia Pećina Drašković: Partnerstvo između PROFilm Days konferencije i industrije video igara strateški je potez koji odražava sve veće preklapanje između ova dva velika sektora. Ova je suradnja usklađena sa širim fokusom na razvoj novih tehnologija, što je čini relevantnim ne samo za filmaše, već i za programere igara i kreatore sadržaja. PROFilm Days konferencija je na svom izdanju 2023. istakla ovu fuziju uključivanjem stručnjaka iz industrije video igara u panele, uz tradicionalne filmske panele i rasprave.

Jedan od ključnih čimbenika koji pokreće ovo partnerstvo zajednički je ekonomski i promotivni potencijal koji obje industrije nude, posebno u područjima kao što su vizualni efekti, narativni dizajn i virtualna proizvodnja. Upravo iz tog razloga je ova suradnja korisna za obje strane, jer programeri igara sve više usvajaju kinematografske tehnike, dok filmaši istražuju metode interaktivnog pripovijedanja koje su izvorne igrama. Nadalje, prošireni opseg konferencije naglašava veću promjenu unutar audiovizualne industrije, gdje se video igre sada smatraju velikim dijelom zabavnog ekosustava, sa značajnim rastom tržišta​.

Hrvatski audiovizualni centar, svjestan ovog rastućeg trenda, pokrenuo je projekt Games Croatia za promociju i razvoj hrvatske industrije videoigara na nacionalnoj i svjetskoj razini. Ova inicijativa okuplja ključne dionike hrvatske industrije videoigara koji su i glavni partner Zagrebačkom filmskom uredu u kreiranju konferencije Blender: Film & Games.

Koji su najveći problemi s kojima se u Hrvatskoj susreću filmska i gaming industrija? Jesu li to isti problemi?

Mia Pećina Drašković: Filmska i gaming industrija u Hrvatskoj suočavaju se s nekoliko ključnih problema, od kojih su neki zajednički, dok su drugi specifični za svaku industriju.

Jedan od glavnih problema s kojim se obje industrije suočavaju je nedostatno financiranje. Filmska industrija se već dugo bori s ograničenim budžetima i ovisnošću o državnim potporama.

U industriju videoigara su tek posljednjih godina institucije počele značajnije ulagati, poput  Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) koji od 2021. direktno ulaže u razvoj i proizvodnju videoigara. Privatni investitori su tek nedavno počeli značajnije ulagati u domaću industriju videoigara, poput videoigre ReSetna koja je skoro u potpunosti sufinancirana od strane hrvatskih privatnih investitora, dok su prethodno domaći proizvođači videoigara ovisili o stranim investicijama. 

Nadalje, Hrvatska ima malo tržište za oba sektora, što znači da mnogi projekti nemaju dovoljno publike unutar zemlje. Filmaši često moraju ciljati međunarodna tržišta kako bi ostvarili profit, što zahtijeva dodatne resurse za distribuciju i promociju.

Industrija videoigara također pati zbog ograničenog domaćeg tržišta, gdje većina igrača preferira strane igre, a lokalne igre ne dobivaju dovoljno medijskog prostora ili promocije. Hrvatske videoigre većinom se igraju izvan Hrvatske.

Obje industrije suočavaju se s problemom nedostatka kvalificiranih kadrova. Iako Hrvatska ima odlične obrazovne institucije koje generiraju talentirane filmaše i programere, mnogi od njih odlaze u inozemstvo zbog boljih prilika. To dovodi do “odljeva mozgova”, a domaći projekti teško nalaze dovoljno kvalitetnih stručnjaka za specijalizirane poslove, poput vizualnih efekata, dizajna zvuka, programiranja igara, pa čak i stolara i električara.

Proces dobivanja dozvola za snimanje filmova ili razvoj projekata u Hrvatskoj često je vrlo složen i i dalje ponekad spor. Filmski producenti ističu birokraciju kao jednu od većih prepreka, ​iako Zagreb Film Office u Zagrebu u mnogočemu olakšava dio tih procesa, administrativne prepreke i dalje usporavaju projekte.

Također, industrija videoigara se još bori za jasnije definiran regulatorni okvir koji bi olakšao mnoge detalje u npr. osnivanju start-upova ili dobivanju određenih potpora. Jedan od tekućih izazova je i činjenica da još nije ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, a to tržište nam je jedno od najvećih tržišta za izvoz.

Dok je filmska industrija u Hrvatskoj u posljednjim godinam napredovala i osvajamo mnogobrojne nagrade diljem svijeta za naše filmove, uz posebno uspješan program ‘Filming in Croatia’ (HAVC) za inozemne produkcije koje snimaju u Hrvatskoj, i dalje postoji manjak suvremenih filmskih studija i tehnološke opreme potrebne za visoko kvalitetnu produkciju. Također, proizvođačima videoigara, koji se bave razvojem 3D videoigara, bi također mnogostruko pomogli suvremeni studiji s najnovijom tehnološkom opremom.

U svijetu je gaming industrija već neko vrijeme dominantnija od filmske – mislite li da će tako uskoro biti i u Hrvatskoj?

Mia Pećina Drašković: Kada se uspoređuju ove dvije industrije po prihodima na svjetskoj razini, industrija videoigara se bliži 200 milijardi eura prihoda, što je više nego filmska, televizijska i glazbena industrija zajedno. U Hrvatskoj je 2022. godine hrvatska industrija videoigara imala oko 60 milijuna eura prihoda, što je svakako i kod nas mnogo više nego filmska.

Međutim, filmska industrija u Hrvatskoj ima vrlo dugu i svjetski priznatu tradiciju, dok je industrija videoigara relativno mlad sektor s velikim potencijalom za dodatni rast. Ono što će svakako dodatno pomoći industriji video igara je jasniji pravni okvir i značajnija podrška akademske zajednice, u vidu pokretanja novih  smjerova i dodatnih kolegija koji su vezani uz razvoj i proizvodnju videoigara.  

Mnogi mladi developeri u zemlji sve se više okreću razvoju videoigara zbog niskih početnih troškova u usporedbi s filmskom produkcijom, kao i mogućnosti rada na globalnim projektima. Uz razvoj tehnologije i porast nezavisnih studija, moguće je da će sve više mladih talenata u Hrvatskoj birati industriju videoigara kao karijeru.

Što posjetitelji mogu očekivati od ovogodišnje konferencije?

Mia Pećina Drašković: Posjetitelji ovogodišnje konferencije Blender: Film & Games mogu očekivati bogat program koji spaja filmsku i gaming industriju kroz niz panela, radionica i predavanja, točnije ukupno 19 panela, tri radionice, više od 80 govornika i Dan AV karijera. Održat će se brojne diskusije na temu razvoja audiovizualnih industrija, s posebnim fokusom na suradnju između filmskih profesionalaca i game developera. Konferencija nudi prilike za umrežavanje, učenje o najnovijim tehnologijama i trendovima u obje industrije, kao i sudjelovanje u radionicama koje pokrivaju teme poput pisanja scenarija i digitalne produkcije​.

Što je to Dan AV karijera?

Mia Pećina Drašković: Dan karijera u audiovizualnoj industriji zamišljen kao jedan ‘Dan informiranja’ kada će obrazovne institucije i tvrtke promovirati svoje programe na promo pultovima sa svojim predstavnicima koji pružaju informacije o njihovim programima, praksama i poslovnim prilikama, a sve s ciljem da se mladi izravno povežu s potencijalnim sveučilištima i poslodavcima, dobiju savjete o različitim sektorima u AV karijeri, saznaju o aktualnim potrebama tržišta te istraže mogućnosti stažiranja i zapošljavanja.

Koliko mladi zapravo imaju mogućnosti razvijati se u audiovizualnoj industriji u Hrvatskoj?

Mia Pećina Drašković: Postoje obrazovni programi na filmskim akademijama i tehničkim fakultetima, inkubatorima, kao i prilike kroz festivale, industry dayse, radionice i institucije poput HAVC-a (Hrvatski audiovizualni centar) te naravno konferenciji Blender: Film & Games. Međutim, mnogi mladi stručnjaci se suočavaju s ograničenim financiranjem i nedostatkom stalnih poslova, zbog čega često traže prilike u inozemstvu. Audiovizualna industrija u Hrvatskoj, iako u porastu, još uvijek nije dovoljno velika kako bi svim zainteresiranim i talentiranim mladim ljudima mogla pružiti stalan izvor prihoda.

Već nekoliko godina vodite Zagrebački filmski ured – što filmaši uglavnom žele od Zagreba?

Mia Pećina Drašković: Filmaši u Zagrebu uglavnom traže lokacije za snimanje koje ne mogu pronaći nigdje drugdje ili dovoljno njih na manjem području kako bi se smanjili troškovi putovanja cijele produkcije. Naravno vrlo je važna i administrativna podrška, olakšavanje snimanja na lokacijama pod upravljanjem Grada te dobru logističku infrastrukturu. Grad je popularan zbog svoje raznolike arhitekture i još uvijek donekle povoljne cijene lokacija, ali i odličnoj podršci Grada pri snimanju većih međunarodnih produkcija, kakav je bio film Canary Black koji se više od 80 dana snimao u Zagrebu i za koji je upravo objavljen i trailer.

Što bi trebalo napraviti da privučemo više stranih produkcija?

Mia Pećina Drašković: Potrebno je poboljšati nekoliko ključnih aspekata: Povećanje financijskih poticaja, jer strane produkcije često traže povoljne porezne olakšice i subvencije, a u mnogim gradovima u tom sudjeluju i sami gradovi, ne samo država. Zatim, dodatno olakšavanje i ubrzavanje administrativnih procesa za dobivanje dozvola za snimanje, iako je tu Zagreb maksimalno ubrzao procese i dozvole se u načelu izdaju za 3 do 10 dana. Promocija grada, točnije češće međunarodno oglašavanje Zagreba kao atraktivne destinacije s raznolikim lokacijama vrlo je bitno za sve buduće projekte, jer u svijetu se za snimanja oglašavaju tisuće gradova pa je nužno da i Zagreb iskoči među njima. Možda najvažnije, razvoj modernih filmskih studija i dostupnost vrhunskih tehničkih uvjeta za snimanje.

Koji je vaš najdraži film o Zagrebu i/ili snimljen u Zagrebu?

Mia Pećina Drašković: Tko pjeva zlo ne misli, iako je to naravno sada već ‘stari film’ ne gubi na vrijednosti niti zabavnom efektu niti malo. Dnevnik Velikog Perice je fantastičan nastavak i moram priznati da s veseljem očekujem drugu sezonu. I naravno – Smogovci. Ne znam zašto više ne snimamo takve serije za djecu, bez obzira na nove tehnologije i njihovu preokupaciju internetom, sigurna sam da bi ih dobra serija, uz pravilno targetiranje i promociju, zanimala. Jako me zanima kakva će biti teen serija SRAM koja se uskoro počinje prikazivati na HRTu jer mislim da ju rade vrlo kvalitetni i taletirani ljudi, po odličnom konceptu iz Norveške.

O autoru