Roman Ono jednog od najzastrašujućijih remek-djela američkoga književnog velikana Stephena Kinga. Radio je njemu punih sedam godina a ideju je dobio prelazeći jedan most. Roman je doživio dvije uspješne ekranizacije – kao TV serija i film od dva nastavka. Filmovi su bili upečatljivi po zaradi ali i po nastupu Billa Skarsgårda, koji tjera strah u kosti.
Dobro došli u Derry, u američkoj saveznoj državi Maine. Derry je gradić koji jezivo podsjeća na rodno mjesto većine nas. Samo što je u Derryju jeza stvarna. Bilo ih je sedmero i bili su djeca kad su prvi put spoznali što je strava. Sada su uspješni i zadovoljni muškarci i žene koji su “pokorili svijet” svojim talentom, svatko na svoj način.
Trol ispod mosta
Zbog obećanja koje su si dali prije gotovo trideset godina, ponovno se okupljaju na istome mjestu gdje su se borili protiv zlog stvorenja koje je lovilo djecu grada Derryja i hranilo se njima. Djeca su opet žrtve brutalnih ubojstava, a njihova se potisnuta sjećanja na to zastrašujuće ljeto vraćaju dok se spremaju još jednom suočiti s čudovištem koje vreba iz gradske kanalizacije… s bezimenim zlom koje zovu ONO.
Ovo je kratki sadržaj romana Ono (It), jednog od najzastrašujućijih remek-djela američkoga književnog velikana Stephena Kinga. Ovaj moderni klasik objavljen je 15. listopada 1986. godine u SAD. Na svom sedamnaestom romanu radio je ukupno sedam godina (od ideje do završetka rukopisa). Mnogi ga smatraju jednim od najvećih i najambicioznijih djela u njegovoj čitavoj karijeri.

On nam ne daje samo svoj najatraktivniji ep užasa, već i iznenađujuće ponovno osvjetljavanje hodnika kojim prelazimo iz svijetlih misterija djetinjstva u one zrelosti. Ovaj roman doživio je nekoliko izdanja u Hrvatskoj a najsvježije je ono objavljeno prošle godine od strane nakladnika Stilus knjiga i u prijevodu Božice Jakovlev.
Inspiraciju za roman dobio je 1978. godine dok je njegova obitelj živjela u Boulderu, Colorado. Krenuo je pješke po automobil u servis nakon kvara, koji je bio udaljen oko 5 kilometara. Razmišljao je o tome da pozove taksi ali je zaključio da bi mu šetnja dobro došla. Na jednom dijelu ceste nalazio se drveni most, grbav i neobično neobičan, koji je premošćivao potok. Nosio je kaubojske čizme s izlizanim potpeticama i bio je vrlo svjestan zvuka koji su proizvodile na daskama. Na svojoj službenoj web stranici King je dalje naveo:”Zvučale su poput šupljeg sata. Sjetio sam se bajke pod nazivom “The Three Billy-Goats Gruff” i zapitao se što bih učinio da trol dovikne ispod mene: “Tko se sapliće na mom mostu?” Odjednom sam poželio napisati roman o pravom trolu ispod pravog mosta.“
Taj most poprimio je kasnije značajnu simboliku:”Zaboravio sam na most i trola u poslu preuzimanja auta i potpisivanja papira, ali to mi se ponovno vraćalo tijekom sljedeće dvije godine. Odlučio sam da bi most mogao biti neka vrsta simbola – točka prolaza. Počeo sam razmišljati o Bangoru, gdje sam živio, s njegovim čudnim kanalom koji presijeca grad, i zaključio da bi most mogao biti grad, ako postoji nešto ispod njega. Što je ispod grada? Tuneli. Kanalizacija. Ah! Kako dobro mjesto za trola! Trolovi bi trebali živjeti u kanalizaciji!“
Najpoznatiji oblik zlokobnog Pennywisea – zli klaun – pao je na pamet Kingu dok se šetao centrom Bangora nakon jake kiše. Upitao se može li cijeli jedan grad biti uklet. Opet se sjetio bajke o tri jarca [“The Three Billy-Goats Gruff”] i zamislio Bangor kao metaforu za most. U jednom od razgovora s njim, sakupljenih u knjizi An Evening with Stephen King iz 1999. godine, je o tome rekao:”Voda je tekla jarkom i izlijevala se u kanalizaciju. Dok sam u prolazu gledao jedan kanalizacijski otvor, opet se u meni javio onaj glas:”Tamo također živi trol, no dok boravi u kanalizaciji, nosi kostim klauna.”
Kontroverze
Nakon godinu dana počeo se prisjećati Stratforda u Connecticutu, gdje je neko vrijeme živio kao dijete. Tamo je postojala knjižnica u kojoj su odjel za odrasle i odjel za djecu bili povezani kratkim hodnikom. Odlučio je da je hodnik ujedno i most, onaj preko kojeg svaka dijete mora riskirati da se spotakne da bi postala odrasla osoba – prijelaz između djetinjstva i odrasle dobi. Svemu je dodao:”Otprilike šest mjeseci kasnije pomislio sam kako bi se takva priča mogla odigravati; kako je moguće stvoriti efekt rikošeta, ispreplićući priče djece i njih kao odraslih osoba. Negdje u ljeto 1981. shvatio sam da moram pisati o trolu ispod mosta ili ga ostaviti – ONO – zauvijek.“
U razgovoru za The Paris Reviewiz 2006. godine King je otkrio i malu zanimljivost vezanu za svoje pisanje romana Ono:”Kad sam počeo raditi na romanu “Ono”, koji ide naprijed-natrag između života likova kao djece a zatim i kao odraslih,shvatio sam da pišem o načinu na koji koristimo maštu u različitim životnim dobima.“
Ovaj njegov roman podigao je podosta prašine zbog dijela u kojem šestorica dječaka imaju spolni odnos s jednom članicom grupe. O tome je King rekao:”Za dječake u “Klubu gubitnika”, djevojka Beverly postaje simbolični kanal između odrasle dobi i djetinjstva. To je uloga koju žene uvijek iznova igraju u životu dječaka: simbolični nastup muškosti kroz spolni čin.”
Ubojstvo Adrina Mellona (drugo poglavlje romana), prvo ubojstvo koje je privuklo pažnju lika Mikea Hanlona (kao odrasle osobe), temelji se na stvarnom događaju u Bangoru iz 1984. godine. On se nije utopio nakon što je bačen s mosta u potok, nego se ugušio zbog astme, koju King uspoređuje s umiranjem od straha. On je i pratio policijsku istragu te ubacio umorstvo u roman.
Također, i drugi događaji iz povijesti Bangora – smrt djeteta u vodotornju, gangsterska pucnjava u središtu grada tijekom velike depresije, masakr drvosječa – također su dobili svoje mjesto u romanu. King je tada izrazio veliku bojazan da će nakon objavljivanja romana postati persona non grata u svojem vlastitom gradu, jer je razotkrio ponešto iz njegove mračne prošlosti.
Hvaljena TV serija
Njegov roman Ono ekraniziran je dva puta. Prvi puta 1990. godine kao mini serija od dvije epizode ( u trajanju preko 90 minuta). Serija je bila sasvim solidno prihvaćena (IMDb ocjena 6.8/10). Njezin kreator i redatelj je Tommy Lee Wallace (Noć vještica 3/Halloween III: Season of the Witch, 1982., Vampiri 2/Vampires: Los Muertos, 2002.). On je koscenarist s Lawrence D. Cohenom, scenarist čuvenog filma Carrie (1976.) redatelja Briana De Palme (također snimljenog po istoimenom romanu Stephena Kinga).
Godine 2016. za portal Comingsoon.net o svojoj seriji i knjizi je rekao:”Mislim da je Stephen King ovu priču izgradio oko ovog vrlo stvarnog, vrlo ljudskog događaja užasa i poput dobrih pripovjedača posvuda, upotrijebio je metaforu kako bi prenio svoju poantu. “Ono” je velika neizgovorena stvar o kojoj odrasli odbijaju raspravljati. “Ono” zna vaše najdublje tajne strahove i lovi ih.Zna kako vas oslabiti i na kraju vas uzeti za svoje i tjera da sve to držite u tajnosti.”
Svemu je i dodao:“Nisu li sjećanja na ovo ono s čime se svaka žrtva zlostavljanja bori cijeli život? Ravnoteža, u knjizi kao i u seriji, postignuta je stvarnim ulaskom u taj svijet i životom u njemu neko vrijeme, gdje, naravno, ima strašnih, užasnih stvari, ali ima i stvarno zabavnih i smiješnih i važnih stvari koje treba doživjeti, i stvarno dobrih prijatelja s kojima ih možete doživjeti.“
Osvrnuo se i na Stephena Kinga i njegova djela:”Stephen King je slavljen zbog svog užasnog i često uvrnutog osjećaja za jezivo, ali mislim da je njegovo tajno oružje, u mnogim njegovim pričama, jednostavno to što slavi djetinjstvo – njegove rituale, glupe i jednostavne dječje stvari koje poprimaju ikoničku važnost (čarobno kamenje, na primjer), veze prijateljstva koje mogu trajati cijeli život i tajne – čak i one zastrašujuće. Pogotovo one strašne.“
Roman u dva filma
Roman Ono ekraniziran je i kao film u dva nastavka a oba je režirao Andy Muschietti (Flash, 2023.) Prvi je svoju premijeru imao 2017. godine. Kada se pojavio trailer za njega oborio je sve rekorde jer je u prva 24 sata imao gotovo 200 milijuna pregleda. A kada je stigao u kina oborio je mnoge rekorde po pitanju zarade u žanru horora. Snimljen je za 35 milijuna dolara a donio je zaradu od čak 700 milijuna.
Dvije godine kasnije zaigrao je i drugi nastavak, Ono: Drugo poglavlje (It Chapter Two). Njegov budžet bio je puno veći od prvog filma – 79 milijuna dolara. No, pitanju zarade bio je neuspješniji od prvog nastavka, zaradivši nešto više od 473 milijuna. No, bez obzira na to, svrstava se u red filmova koji su financijski bili uspješni.

Ulogu zlokobnog klauna Pennywisea ponio je Bill Skarsgård (Nosferatu, 2024.). U razgovoru za magazin Icon, u povodu drugog nastavka filma, dao je svoj pogled na taj lik i otkrio kako se pripremao za ulogu:”Pennywise, odnosno, “Ono” je vrlo posebna vrsta karaktera. Uvijek je tako ekspresivan i energičan. Vrištao bih i histerično se smijao prije snimanja i dosegao određenu razinu adrenalina, koji bi mi pomogao da se uživim u lik za scenu.“
Svemu je i dodao:”Htio sam da smijeh zvuči kao netko tko ima napadaj panike i samo što nije zaplakao. Čak i kad to radim naglas izazivam neku vrstu uznemirujućeg osjećaja u sebi. Nekako mi se sviđa.” Usporedio je svoj lik i s poznatim likom Jokera:”Pennywise uživa u onome što radi, a na isti način i Joker, mračni su, ali uživaju. Glumite lika koji uživa u tami, tako da je to ono čemu morate pristupiti, a ne morate pristupiti nedostatku vlastite vrijednosti ili likovima koji su paranoični ili su takvi u vlastitoj glavi i sličnim stvarima.“
Kako je S. King definirao svoj roman
Stephen King najčitaniji je autor osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća. Tijekom sedamdesetih i ranih osamdesetih, King je izgradio put kojim se proslavio kao najbolji spisatelj romana strave. Njegove knjige besprijekorno su napisane i sve do sredine osamdesetih godina svaka od njih fokusirana je na jedan poseban subjekt, vješto izgrađen od temelja ili na tematiku. Filmaši ih obožavaju pa tako u našim kinima možete pogledati i film Majmun (Monkey, 2025.), koji se temelji na njegovoj istoimenoj priči iz 1980. godine.
Romanom Ono King se oslobodio svih tematskih ograničenja i umjesto da napiše knjigu o toj jednoj stvari koja nas plaši, on je kreirao roman o svim čudovištima i noćnim morama zajedno. Ovaj svoj roman Stephen King je jednom definirao kao “zbroj svega što je naučio i stvorio u životu“. A mi ćemo dodati da je on i “zbroj svih naših strahova”!
O Stephenu Kingu
Stephen King je rođen u Portlandu, Maine 1947. godine, kao drugi sin Donalda i Nellie Ruth Pillsbury King. Svoju prvu profesionalnu kratku priču prodao je 1967. u izdanju Startling Mystery Stories. U jesen 1971. počeo je predavati srednjoškolski engleski na Hampden Academy, javnoj srednjoj školi u Hampdenu, Maine. Pišući navečer i vikendom, nastavio je pisati kratke priče i raditi na romanima.
U proljeće 1973. nakladnik Doubleday & Co. objavio je Carrie. Nakon tog romana posvetio se isključivo pisanju. Od tada je objavio preko 50 knjiga i postao jedan od najuspješnijih svjetskih pisaca. Mnoga njegova djela ekranizirana su za film i TV.
Godine 2003. nagrađen je medaljom Nacionalne knjižne zaklade za istaknuti doprinos američkom pismu (The National Book Foundation Medal for Distinguished Contribution to American Letters) a 2014. primi je Nacionalnu medalju za umjetnost (National Medal of Arts).
Živi u Maineu i na Floridi sa svojom suprugom, spisateljicom Tabithom King. Oboje su redoviti suradnici brojnih dobrotvornih organizacija, uključujući mnoge knjižnice a lokalno su primili mnogobrojna priznanja za svoje filantropske aktivnosti.