Marie Kreutzer: “Zašto nas i dalje uče da je ženi najvažnije biti privlačna muškarcu?”

Elizabeta Austrijska svojim je životom inspirirala brojne knjige i filmove, no nitko joj nije pristupio kao Marie Kreutzer. Austrijska redateljica govori zašto je baš Sisi odabrala za junakinju hvaljene drame Korzet, ali i kakva je poveznica carice s pokojnom britanskom princezom Dianom.

Marie Kreutzer jedna je od najpoznatijih austrijskih redateljica. No, nijedan njezin film nije izazvao toliko međunarodne pažnje kao Korzet, maštoviti prikaz života čuvene carice Elizabete Austrijske. U portretiranju austrijske miljenice, svima poznate po nadimku Sisi, redateljica je uzela dosta slobode. Neke stvari prikazane u filmu su se dogodile, druge nisu, ali su mogle. I sama redateljice priznaje da joj je bilo više stalo dočarati osjećaje koje je carica mogla imati, a ne nužno faktografske činjenice.

U tome je imala golemu pomoć Vicky Krieps. Luksemburško-njemačka glumica već je nekoliko godina miljenica redatelja diljem svijeta, no uloga u Korzetu možda je i njezina najbolja dosad. Potvrdile su to brojne nagrade, među inima i one za najbolju glumicu na festivalima u Cannesu i Sarajevu. Šlag na tortu bila je nagrada Europske filmske akademije za najbolju glumicu 2022. godine.

Ono što su dvije žene uspjele izgraditi, snažan film o oslobađanju ženske misli i djelovanja, zamalo su uništili – muškarci. Naime, nakon što je Korzet snimljen otkriveno je da je glavni glumac Florian Teichtmeister, koji tumači cara Franju Josipa II, optužen za posjedovanje dječje pornografije. Suđenje Teichtmeisteru počinje 8. veljače 2023 i mogao bi dobiti dvije godine zatvora.

S Marie Kreutzer razgovarali smo prije nego što smo se saznalo za grijehe njezinoga glumca. Iako su neki pozvali na bojkot filma, pitanje je, koje postavlja i redateljica, mora li se djelo nastalo prvenstveno ženskim naporom uništiti zbog onoga što je učinio muškarac? Uostalom, to je i jedno od pitanja koje postavlja Korzet – do kada će žene biit samo ukras muškarcima i odgovarati za njihova nedjela?

Odrastajući u Austriji, gdje je carica Elizabeta, od milja prozvana Sisi, nacionalna ikona, koliko se vaš pogled na nju promijenio od djetinjstva do sada?

Istraživanje za film je, naravno, promijenilo puno toga. Dok sam odrastala ona mi je uglavnom bila slika sa suvenira koje sam viđala u trgovinama, što se promijenilo kada sam počela čitati biografije, njezine pjesme, njezine dnevnike iz mladosti…

Ispravite me ako griješim, ali mislim da se ime Sisi niti jednom ne spominje u filmu. Koliko vam je bilo važno distancirati svoju priču od ostalih prikaza carice Elizabete Austrijske?

“Sisi” je ime koje mi je zvučalo slatko i djetinjasto. Željela sam je prikazati kao složenu, odraslu ženu. Ali nisam se toliko obazirala na druge prikaze. Samo sam htjela ostati vjerna svojoj predodžbi o njoj koju sam razvila tijekom istraživanja.

Kada u filmu carica kaže “volim gledati kako gledaš mene” koliko se razlikuje od današnjih princeza društvenih mreža i njihove opsjednutosti “lajkovima”?

Ne puno, a o tome i govori ovaj film. Ženama se govori da moraju ugoditi kako bi bile voljene, da je izgled uvijek njihova najveća vrijednost. Kako bi Elizabeta ili bilo koja druga žena u bilo kojem vremenu trebala razmišljati drugačije ako nas društvo još uvijek uči da nam je najvažnije biti privlačna muškarcima?

Jeste li dok ste pisali scenarij razmišljali o Vicky Krieps za glavnu ulogu ili ste je tek kasnije odlučili angažirati?

Sama Vicky me je prije mnogo godina pitala želimo li zajedno snimiti film o Elizabeti, tako da je cijela stvar izvorno bila njezina ideja. Ne bih to napravila ni s jednom drugom glumicom.

Gdje je bila granica mašte kojom ste unosili izmišljene detalje u Elizabetinu stvarnu životnu priču, posebno ako govorimo o njezinim ljubavnim avanturama?

Nisam imala nikakvu granicu. Ionako ne znamo što se dogodilo iza zatvorenih vrata. Navodna afera s Bayom Middletonom zapravo je jedan od dijelova filma gdje smo se najviše držali činjenica. Elizabeta je zaista provela siječanj 1878. u Engleskoj jašući s njim, a više nikada nije vidjela svoju sestru nakon što je kritizirala Elizabetu da mu je previše bliska i da je o tome razgovarala s prestolonasljednikom Rudolfom.

Kada odlazi u Englesku u posjet petom grofu Spencera, je li to bio namjeran pokušaj povezivanja s princezom Dianom, kćerkom osmog grofa Spencera, koja je također htjela pobjeći iz kraljevskog “zlatnog kaveza”?

Nije. Uopće nisam ni znala da je to ista obitelj Spencer. Zbog glasina o Bayu Middletonu, bila je to vrlo zanimljiva epizoda iz njezinog života. Zato sam odlučila da bude dio filma.

Kako ste odabrali suvremenu glazbu koja se tako dobro uklapa u ovaj period?

Glazba je zapravo bila prvi suvremeni element u scenariju, mnogo prije nego što sam počela razmišljati o vizualnim modernim elementima. Nisam htjela snimiti klasični povijesni film i nisam željela tipičnu klasičnu filmsku glazbu. Uvijek preferiram raditi s pjesmama nego s partiturama. Većina glazbe u filmu je ona koju sam slušala pišući scenarij, a onda sam morala pronaći načine kako da to funkcionira u filmu. Jedno od rješenje je bilo da se ta glazba svira uživo kao dio scena.

Intervju je napravljen u suradnji sa Sarajevo Film Festivalom, gdje je Korzet prikazan u natjecateljskom programu. Film se u hrvatskim kinima prikazuje od 9. veljače.

O autoru

Josip Jurčić

Pogledaj ostale članke ovog autora