‘Nazovi M radi ubojstva’: 70 godina kultnog Hitchcockovog trilera

Sedam desetljeća od prvog prikazivanja filma Nazovi M radi ubojstva više je nego dobar razlog da se prisjetimo Hitchcockovog klasika, zapravo remek-djela koje definira žanr trilera i ostavlja neizbrisiv trag u povijesti filma.

Njega se smatra filmskim “majstorom napetosti”, a njegovi filmovi redom su klasici koji i dandanas fasciniraju i publiku i filmaše. On je Alfred Hitchcock (1899. – 1980.), a jedan od njegovih vječnih klasika – Nazovi M radi ubojstva (Dial M for Murder, 1954.) – danas slavi svoj 70. “rođendan”. Naime, film je upravo 29. svibnja 1954. i službeno počeo s prikazivanjem u američkim kinima i to u 2D obliku iako je snimljen u 3D tehnici. Upravo je Nazovi M radi ubojstva jedini je Hitchcockov film trodimenzionalni film koji se zbog publike, već site nove, ali za prikazivanje komplicirane tehnologije, uglavnom prikazivao u 2D obliku. No, nije tehnika ono po čemu treba pamtiti film.

Riječ je zapravo o adaptaciji istoimenog kazališnog komada Fredericka Knotta (koji je napisao scenarij i za film), originalno prikazanog kao TV-drama na BBC-u 1952. godine. Osim toga, jedan je od filmova slavnog britanskog redatelja koji najbolje ilustrira njegov jedinstveni stil i viziju.

Intriga i napetost

A u njemu je riječ o Tonyju Wendiceu (Ray Milland), bivšem tenisaču koji smišlja savršen plan kako bi ubio svoju bogatu suprugu Margot (Grace Kelly).

Tony je, naime, otkrio da ga Margot vara s njihovim prijateljem Markom Hallidayjem (Robert Cummings), piscem krimića, no boji se da će nakon razvoda ostati bez novca. Stoga on unajmljuje profesionalnog kriminalca Charlesa Swanna (Anthony Dawson) da ju ubije, a sebi osigurava alibi. Plan se izjalovi kada Margot u samoobrani ubije napadača te se napetoj priči pridružuje i inspektor Hubbard (John Williams).

Up Next
You can skip ad in
SKIP AD >
Ad will start in..
Advertisement
Uključi zvuk
LIVE
 / 
  • Speed1
  • Subtitles
  • Quality
  • Audio
Quality
    Speed
    • 2x
    • 1.5x
    • 1.25x
    • 1x (Normal)
    • 0.5x
    Subtitles
      Audio
        Embed this video:
        Copy
        Copy video link:
        Copy
        Chapters
          • Copy video url at current time
          • Fullscreen Exit Fullscreen
          This content is private
          Submit
          Please enter valid password!
          Age Verification
          By clicking enter, I certify that I am over the age of 21 and will comply with this statement.
          ENTER
          or
          EXIT
          Coming Next
          CANCEL

          Nazovi M radi ubojstva klasičan je primjer Hitchcockove genijalnosti u kreiranju napetih i složenih priča koje u potpunosti zaokupljaju pažnju gledatelja. Primjerice, u ovom filmu Hitchcock koristi ograničeni prostor i vrijeme kako bi pojačao napetost. Gotovo cijeli film se odvija u jednom stanu, čime postiže klaustrofobičan osjećaj i napetost.

          Ovaj film ima i tzv. MacGuffin. Riječ je o pojmu koji je popularizirao upravo Hitchcock iako on nije prvi koji ga je koristio. Riječ je o objektu ili cilju koji pokreće radnju, ali sam po sebi nije važan za priču. U ovom slučaju je to ključ koji na kraju “otključava” istinu.

          “Sivi” likovi

          Film istražuje teme nevjere, pohlepe i moralne dvosmislenosti. Likovi nisu crno-bijeli pa je tako Tony manipulativan i zloban, ali istovremeno i vrlo šarmantan, dok je Margot prikazana kao nevjerna, ali istovremeno i kao žrtva.

          Nema sumnje, i nakon 70 godina, Nazovi M radi ubojstva ostaje nezaobilazan naslov za sve ljubitelje filma i one koje zanima povijest kinematografije, a u kojoj je Alfred Hitchcock ostavio neizbrisiv trag. Između ostalog, upravo je on imao važnu ulogu u definiranju žanra trilera i psihološkog horora. Od ostalih njegovih filmova treba svakako spomenuti Psiho (Psycho, 1960.) – jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih horora svih vremena – ali i Vrtoglavicu (Vertigo, 1958.), Prozor u dvorište (Rear Window, 1954.), Ptice (The Birds, 1963.)…

          Osim toga, Hitchcock je inspirirao generacije redatelja, uključujući velikane kao što su Steven Spielberg, Martin Scorsese, Brian De Palma i mnogi drugi, a njegove tehnike i stilovi i dalje se proučavaju pa i u primjenjuju u modernoj kinematografiji.

          O autoru

          kinofilm
          Privacy Overview

          This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.