Roman Rat svjetova neizostavni je književni klasik iz pera H. G. Wellsa, jednog od pionira znanstveno fantastičnog žanra. Njegove “skrivene” teme pronicljivi čitatelji itekako će prepoznati i dan danas. Za njim su posegnula i adaptirala ga dva filmska genijalca, Orson Welles i Steven Spielberg, a ekranizacija redatelja Byrona Haskina uvrštena je u američki Nacionalni filmski registar.
Roman engleskog pisca Herberta Georgea Wellsa Rat svjetova (The War of the Worlds) za fanove znanstvene fantastike je nezaobilazna lektira. Ovo djelo pisao je između 1895. i 1897. godine a serijalizirano je u časopisu Pearson’s Magazine u Velikoj Britaniji i časopisu Cosmopolitan u SAD-u 1897. godine. Cijeli roman prvi je put u tvrdom uvezu objavio engleski izdavač William Heinemann 1898. godine. Ovo književno djelo nedavno je objavio nakladnik Zagrebačka naklada, u njegovom novom hrvatskom izdanju i u prijevodu Predraga Raosa.
Novi motiv u ZF žanru
Rat svjetova jedna je od najranijih priča koja detaljno opisuje sukob između čovječanstva i izvanzemaljske rase. Za one koji vole zabavno štivo on je vrhunski triler. Za ljubitelje horora posjeduje sasvim dovoljnu dozu strave da ga svrstaju u svoj omiljeni žanr. Za jednog pronicljivog čitatelja on je sve to ali i još mnogo toga… Moguće roman o ksenofobiji? Slutnja propasti Britanskoga Carstva? Roman o najezdi prekomorskih Yankeeja koji će Britaniji oteti primat? Strah od “crvenih”? Izraz zle savjesti jedne povlaštene nacije koja zato uzalud traži opravdanje? Strah u nesigurnost jednog po definiciji sigurnog svijeta? Poigravanje s nesigurnošću jednog staleža zasićenog sigurnošću? Rat između Marsa i Zemlje ili između vrlog novog i vrlog starog svijeta?
Koliko god da je mašta njegovih prethodnika išla daleko, H.G. Wells je ovdje uspio otići korak dalje i u znanstvenu fantastiku uvesti potpuno nov, spektakularan motiv u ovom žanru – invaziju vanzemaljaca. Neće se pogriješiti ako se kaže da je “invazija vanzemaljaca” do danas postala najčešća tema u žanru znanstvene fantastike. Ovaj roman često se opisuje i kao “dostojan britanski odgovor na djela francuskog pisca Julesa Vernea“. Bilo kako bilo, Wells se danas s Verneom smatra “ocem znanstvene fantastike”.
Ovaj djelo pisano je prvom licu, od strane neimenovanog naratora, znanstvenika koji svjedoči invaziji Marsovaca, od trenutka kada su prvi misteriozni cilindri udarili o tlo južno od Londona. On sa živopisnim detaljima opisuje jezivo izranjanje marsovskog bića iz cilindra – način na koji uništava znatiželjne promatrače i pojavu marsovskih strojeva za uništavanje. Dok Londonci i ljudi iz obližnjih sela bježe prestravljeni, pripovjedač uspijeva ostati skriven u napuštenoj zgradi i užasnuto promatra kako Marsovci počinju preuzimati vlast. Međutim, uskoro se pokaže da za marsovske osvajače Zemlja neće biti tako lak zalogaj.
Wells svoju priču gradi polako svojim karakterističnim stilom, koji na trenutke izgleda kao da čitate kakav novinski izvještaj. No, taj stil ovdje se bez ikakvog prigovora uklapa i priči daje pravi ton. Možda će neke stvari u njoj, na prvi pogled, djelovati smiješno današnjem čitatelju. No, uzimajući u obzir vrijeme kada je djelo napisano, shvatit će koliko je to ustvari osvježavajuća priča. Jer, ona djeluje u potpunosti stvarno i zadržava svoj realizam do samoga kraja.
Welles adaptirao Wellsa
Putem ovog romana vidimo i koliko je Wells bio maštovit pisac. Primjerice, njegova ideja putovanja s Marsa do Zemlje (svojevrsni svemirski topovi) je genijalan jer u vrijeme dok je pisao roman nitko nije ni sanjao suvremene raketne motore. Što se tiče marsovskog oružja, “smrtonosne zrake” još nismo izumili, iako smo im se najviše približili izumom lasera. Nažalost, otrovni plin vrlo brzo se počeo koristiti u ratu (u Prvom svjetskom ratu, samo 17. godina nakon objavljivanja romana).
Maštovitost ovog Wellsovog romana prepoznao je genijalni glumac i redatelj Orson Welles. On je 1938. godine režirao radio dramu adaptacije ovog romana koju je napravio Howard Koch. Ta adaptacija, u odnosu na roman, ima izmijenjeno vrijeme i mjesto radnje – iz 19. stoljeća u Engleskoj prebačeno je u 20. stoljeće u SAD. Ova radio drama emitirana je uživo 30. listopada 1938. godine, u 20 sati po lokalnom vremenu, putem CBS Radio Networka. Epizoda je postala poznata po tome što je izazvala paniku uvjeravajući neke slušatelje da se dosita odvija invazija Marsovaca iako su razmjeri panike sporni s obzirom na to da je program imao relativno malo slušatelja.
Ovo Wellesovo radio redateljsko ostvarenje imalo je genijalnu dosjetku što je emitirana bez reklamnih prekida. Prva stanka u drami došla je nakon što su se sve uznemirujuće vijesti već “dogodile”. U svakom slučaju, dojam realizma itekako se osjetio. U danima nakon emitiranja, javnost je bila bijesna i napadala je Wellesa. Format vijesti, koje je Welles prezentirao u radio drami, neki novinari i javne ličnosti opisale su kao obmanjujućim, što je dovelo do prosvjeda protiv emitiranja i poziva za regulaciju. Welles se ispričao javnosti drugi dan na hitnoj novinskoj konferenciji zbog svega i sve je prošlo bez ikakvih kaznenih mjera.
Dvije izvanredne filmske adaptacije
Dakako, roman Rat svjetova doživio je nekoliko filmskih adaptacija. Prva je snimljena 1953. godine u režiji Byrona Haskina. Taj film producirao je George Pal a glavne uloge tumačili su Geneom Barryjem i Ann Robinson. Riječ je o iznimno kvalitetno filmskom ostvarenju koje je nagrđeno nagradom Oscar za najbolje vizualne efekte. Kao takav, utjecao je na podosta kasnijih filmova ovog žanra. Posebno treba istaći da je godine 2011. Kongresna knjižnica Sjedinjenih Država odabrala ga je za čuvanje u Nacionalnom filmskom registru (National Film Registry by the United States Library of Congress), ocijenivši ga “kulturološki, povijesno ili estetski značajnim” ostvarenjem.
Od ostalih filmskih adaptacija svakako se izdvaja ona iz 2005. godine, koju redateljski potpisuje Steven Spielberg a glavnu ulogu tumači Tom Cruise. Riječ je o velikom blockbusteru koji je snimljen za 132 milijuna dolara a na kino blagajnama je zaradio gotov 604 milijuna. Posebno treba istaći da je film nastao u specifičnom, zbunjujućem, strašnom vremenu u američkoj povijesti: razdoblju neposredno nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine. Taj događaj itekako je utjecao na neke detalje ovoga filma, pogotovo o temi izbjeglica.
U razgovoru za Chud.com Spielberg je o tome rekao:”To je svima nama nepoznata tema jer ne viđamo često slike američkih izbjeglica, osim nakon lokalnih i nacionalnih katastrofa poput uragana i ljudi koji bježe – i približavanja uragana na Florida Keysu. I naravno, slika koja mi se najviše ističe bila je slika svih na Manhattanu koji bježe preko mosta George Washington u sjeni 11. rujna, što je vrlo bolna slika koju nisam uspio izbaciti iz glave.“
Po pitanju što ga je privuklo djelu H.G. Wells je odgovorio:”Bilo je to nešto što sam oduvijek želio učiniti. Razgovarali smo o tome nekoliko godina [odnosi se na Toma Cruisea] tražeći zajednički projekt i spomenuo sam mu da želim raditi “Rat svjetova” još otkad sam pročitao knjigu na koledžu, prije nego što sam zapravo postao redatelj. Htio sam napraviti neku verziju toga u nekom trenutku.”
Svemu je dodao i sljedeće:”To je sjajno djelo klasične književnosti 19. stoljeća. Započeo je čitavu revoluciju u znanstvenoj fantastici i fantaziji, po mom mišljenju – Jules Verne i H.G. Wells – i postoji film koji stvarno poštujem, koji je producirao George Pal 1953. godine. Mislio sam da bi mogli napraviti malo mračniju verziju, sličniju originalnom romanu.“
Beskrajna noćna mora
Od adaptacija treba spomenuti još i TV seriju, čiji je jedan od producenata i velika medijska (i produkcijska) kompanija Canal+. Ova serija svoju premijeru imala je 2019. godine a do sada su prikazane 3 sezone (2021.g. druga sezona a 2022.g. treća). Riječ je o solidnoj seriji koja je prilično izmijenjena u odnosu na izvorno Wellsovo književno djelo. Glavnu ulogu u seriji tumači poznati Gabriel Byrne.
Roman Rat svjetova u punom smislu riječi pravi je i neizostavni književni klasik iz pera H. G. Wellsa, pionira (oca) znanstveno fantastičnog žanra. Kao što je već na početku ovog teksta rečeno, on nudi puno više od jednog žanra. Njegove “skrivene” teme pronicljivi čitatelji itekako će prepoznati i dan danas, neke od njih i dalje su vrlo aktualne. Na kraju svako treba reći da je Wellsu nakladnik napisao da je ovo njegovo djelo ustvari “beskrajna noćna mora”. No, i nakon gotovo 130 godina one se i dalje – čita!
O Herbertu Georgeu Wellsu
Herbert George Wells , engleski književnik (Bromley, Kent, 21. rujna 1866. – London, 13. kolovoza 1946.). Napisao je brojne romane, pripovijetke, satire, biografije i društveno angažirane rasprave i članke (bio je socijalist i s vremenom je postajao sve skloniji pacifizmu, mada ne i početkom Prvog svjetskog rata) te je navodno rado polemizirao o Darwinovoj teoriji evolucije, koju je kao školovani biolog gorljivo zagovarao. Bio je i jedan od najvažnijih britanskih zagovornika društvenog progresivizma i socijalističkih doktrina.
Jedan je od utemeljitelja znanstvene fantastike (uz Julesa Vernea naziva se i “ocem znanstvene fantastike). Mračnu viziju umirućega svijeta koja je zaokupljala europsku imaginaciju 1890-ih izrazio je fantastičnim slikama zasnovanima na znanstvenim spekulaciji, ali i na spoznaji o svijetu i dobu u kojem su nastale. Tako je Otok doktora Moreaua (The Island of Doctor Moreau, 1896.) nagovijestio razvoj genetike, u djelima Vremenski stroj (The Time Machine,1895.) i Nevidljivi čovjek (The Invisible Man, 1897.) otvara zanimljiva pitanja na polju fizike, Rat na nebu (The War in the Air, 1908.) i Rat svjetova (The War of the Worlds,1898.) nagovještavaju budućnost agresivnog razvoja vojne industrije i utrke u naoružanju.
U većem broju djela Wells je društveni kritičar, a ta je dimenzija njegova umjetničkog rada bila i najbolje prepoznata za njegova života. Romani Kipps: Priča o jednostavnoj duši (Kipps,1905.) i Povijest gospodina Pollyja (The History of Mr Polly, 1910.) dikensovskih su kvaliteta, uz nezanemarivu količinu komike.
Godine 1936. napisao je scenarij za film snimljen po predlošku njegova romana Oblik stvari što dolaze (The Shape of Things to Come, 1933.).
Unatoč povremenim političkim otklonima i dominaciji mračnih i pesimističnih tema potkraj stvaralaštva, kod Wellsa dominira liberalni optimizam, kritika i odbacivanje viktorijanskih uzusa i propitkivanje etičkih i seksualnih normi ukorijenjenih tijekom 19. stoljeća.
Za svoj izniman doprinos književnosti čak je četiri puta bio nominiran za Nobelovu nagradu, iako je (navodno zbog svojih tada preradikalnih stavova) nikad nije osvojio.
O autoru
