Roman Tvrtka postavio je temelje uspješne karijere američkog pisca Johna Grishama ali je označio i prekretnicu u žanru pravnog trilera. Zvuči pomalo nevjerojatno, ali njegov uspjeh s ovim romanom nije započeo na policama knjižara, već u uredima filmskih producenata. Oscarovac Sidney Pollack adaptirao ga je 1993. godine u uspješni blockbuster.
Tvrtka (The Firm) je drugi roman američkog pisca Johna Grishama, objavljena 1. veljače 1991. godine, i prva koja mu je donijela široku književnu prepoznatljivost. U prvoj godini prodano je više od 1.5 milijuna primjeraka, što je bio izniman uspjeh za autora koji je dotad bio gotovo nepoznat. Knjiga je ubrzo dospjela na prvo mjesto ljestvice bestselera New York Timesa, gdje se zadržala tjednima, potvrđujući Grishamov status kao novog majstora pravnog trilera.
Temelj karijere
Zahvaljujući tom uspjehu, njegov prvi roman Vrijeme ubijanja (A Time to Kill, 1989.) dobio je naknadnu pozornost i reizdanje, čime je započela serija njegovih književnih hitova. Valja istaći da je je roman Tvrtka preveden na 40 jezika, među kojima je i hrvatski. Za naše čitatelje je dobra vijest da je nedavno nakladnik Znanje objavio njegovo novo izdanje. Ovaj roman postavio je temelje za Grishamovu karijeru, koja je do danas rezultirala s više od 400 milijuna prodanih knjiga diljem svijeta.
Njegova radnja prati Mitcha McDeerea, mladog i ambicioznog odvjetnika, jednog od najboljih u svojoj generaciji na Harvardu. On dobiva brojne ponude za posao iz prestižnih odvjetničkih tvrtki, no najprimamljiviju mu nudi manje poznata, ali iznimno bogata porezna tvrtka iz Memphisa. Mitch prihvaća njihovu izdašnu ponudu i sa suprugom Abby započinje luksuzan život iz snova. U zamjenu, tvrtka od njega traži potpunu predanost i iscrpljujući rad na poreznim olakšicama za imućnu klijentelu.
Ubrzo Mitch otkriva da nijedan odvjetnik nikada nije dao otkaz, a da su dvojica partnera nedavno poginula pod sumnjivim okolnostima tijekom ronjenja na Kajmanskim otocima. Sumnje se gomilaju, a situacija se dodatno komplicira kada mu pristupe agenti FBI-a i otkriju kriminalnu pozadinu tvrtke. Traže od njega da prikupi dokaze o nezakonitim radnjama. Mitch se nađe u klopci: tvrtka saznaje za njegov kontakt s FBI-em i prijeti mu smrću ako išta otkrije. Sve upućuje na to da izlaza nema…
Prije nego što je postao uspješan pisac, John Grisham je radio kao odvjetnik u Mississippiju. Upravo to iskustvo iz pravne prakse poslužilo mu je kao temelj za prve dvije knjige. Kako je došao na ideju za knjigu, u razgovoru za NBC, iz 2013. godine, je rekao: “Moja prva knjiga, Vrijeme ubijanja, objavljena je 1989. godine. Kad je izašla, nije se dobro prodavala. Tada sam bio jako zauzet kao odvjetnik i rekao sam sebi: ‘Napisat ću još jednu knjigu.’ Dok sam bio na pravnom fakultetu, imao sam prijatelja koji je bio među najboljim studentima. Taj tip je bio jako tražen i išao je na razgovore u razne odvjetničke firme.
Vratio se s jednog puta i rekao: ‘Znaš, nisam imao dobar osjećaj o toj firmi. Stekao sam dojam da, kad jednom uđeš u tu firmu, nikad ne izađeš, kao da je u vlasništvu mafije ili nešto slično.’ To je bilo deset godina ranije, ali ideja mi je ostala u glavi.“
Ideju je predstavio i svoj agentu koji je njome bio oduševljen. O tome je rekao: “Onda sam je predstavio svom agentu u New Yorku: ‘Evo ideje — mladi, perspektivni pravnik može birati gdje će raditi, izabere malu firmu, ali kad jednom uđe, ne može izaći. Firma je tajno u vlasništvu mafije. Nitko nikad ne izađe.’ Agent je poludio od oduševljenja.“
Jednostavan i napet stil pisanja
Prve dvije knjige Johna Grishama, Vrijeme za ubijanje i Tvrtka, nastajale su u tihim jutarnjim satima dok je još radio kao odvjetnik. Pisao je svakog dana od pet do sedam ujutro, prije nego što bi obukao odijelo i krenuo na sud. Nije to bilo iz strasti prema ranom ustajanju, nego iz potrebe. Pisanje je za njega postalo navika, dio dnevnog ritma, gotovo kao ritual.
Često bi stajao u sudnici već u devet, iscrpljen od jutarnjeg pisanja, čekajući da se pojavi sudac. Pisanje ga je iscrpljivalo, ali nije odustajao. Pisao je kad god je stigao a zanimljivo je da je pisao – rukom. Ti sati pisanja bili su njegova ulaznica u svijet fikcije ali i ostvarenje cilja koji si je zadao. Vjerovao je u priču i želio zadržati napetost. I u tome je uspio.
John Grisham u Tvrtki koristi jednostavan, ali napet stil pisanja koji čitatelja drži prikovanog uz stranice. Njegova proza je brza, jasna i bez literarnih ukrasa, što omogućuje širokom krugu čitatelja da lako prate radnju. Umjesto da gradi misterij koji se otkriva postupno, Grisham koristi tehniku dvostruke perspektive – čitatelji često znaju više od glavnog lika Mitcha i promatraju kako on postupno otkriva istinu. Time se stvara napetost, jer se ne pita što će se dogoditi, nego kako će Mitch reagirati kad sazna.
Grisham vješto koristi napetost, dramatične preokrete i brze izmjene scena kako bi održao ritam radnje. Dijalozi su autentični i funkcionalni, služe razvoju likova i napredovanju zapleta. Njegovo pisanje prožeto je suhim humorom i sarkazmom. Humor ne koristi da bi nasmijao čitatelja, već da bi olakšao napetost i pokazao kako se likovi nose s pritiskom. Glavni protagonist povremeno iznosi ironične komentare i unutarnje dosjetke koje otkrivaju njegovu nesigurnost i sumnju, ali i inteligenciju.
Taj suhi humor ne služi zabavi, već doprinosi realističnom prikazu ponašanja likova pod pritiskom, gdje ironija postaje način emocionalne samoregulacije. U kombinaciji sa sarkazmom, Grishamov stil dobiva ton koji je istovremeno ozbiljan i pristupačan. Likovi nisu heroji u klasičnom smislu, već obični ljudi koji se snalaze u izvanrednim okolnostima a upravo takav humor u ozbiljnosti čini ih uvjerljivima.
Prije u Hollywoodu nego na policama knjižara
Zvuči pomalo nevjerojatno ali Grishamov književni uspjeh s romanom Tvrtka nije započeo na policama knjižara, već u uredima filmskih producenata. Romanje prvo privukao pažnju Hollywooda, dok su izdavači u početku odbijali rukopis. Tek nakon što su filmska prava prodana, roman je bio objavljen: “Poslao sam knjigu u New York svom agentu i ništa se nije dogodilo. Izdavači je nisu htjeli objaviti. Netko u kopirnici u New Yorku napravio je piratsku kopiju rukopisa, 500 stranica, i vjerojatno je prodao nekom skautu. Ta piratska kopija pojavila se u Hollywoodu, jedan tip ju je dobio, napravio oko 25 kopija, tvrdio da me zastupa i poslao ih svim velikim filmskim kućama. Ja nisam znao ništa o tome.“
Nakon toga Grisham je primio telefonski poziv koji mu je doslovno promijenio život: “Telefon je zvonio, bio je to moj agent iz New Yorka i rekao je: ‘Prodali smo filmska prava za Tvrtku studiju Paramount Pictures.’ Ja sam rekao: ‘U redu, čisto iz zabave – koliko novca dobivamo?’ On je rekao: ‘600,000 dolara.’ Ja sam rekao: ‘Šališ se.’ Nakon filmskog ugovora, odjednom su svi izdavači htjeli knjigu. Onda smo imali novu aukciju, a David Gerard, koji je sada moj agent a tada je bio moj urednik, je kupio knjigu za izdavačku kuću Doubleday. Bilo je fascinantno gledati kako knjiga jednostavno “maršira” svijetom, jezik po jezik.“
Film je snimljen 1993. godine i jedna je od najuspješnijih adaptacija romana Johna Grishama te se smatra jednim od ključnih pravnih trilera tog desetljeća. Režirao ga je oskarovac Sydney Pollack (Moja Afrika/Out of Africa, 1985.), koji je ovom ekranizacijom uspio spojiti napetost, komercijalnu privlačnost i glumačku snagu.
Glavnu ulogu u filmu odigrao je Tom Cruise a uz njega tu su još Jeanne Tripplehorn, Gene Hackman, Ed Harris, Holly Hunter, Hal Holbrook, David Strathairn, Gary Busey i dr.. S budžetom od 42 milijuna dolara, film je ostvario izniman komercijalni uspjeh, zaradivši preko 270 milijuna dolara diljem svijeta. Otvorenje u američkim kinima donijelo je više od 25 milijuna dolara u prvom vikendu, što ga je učinilo najuspješnijim R-rated filmom te godine. Kritičari su posebno istaknuli Cruiseovu uvjerljivost i Holly Hunter, koja je za svoju kratku, ali snažnu izvedbu bila nominirana za nagrade Oscar i BAFTA u kategoriji najbolje sporedne glumice.
Film Tvrtka se izdvaja kao primjer kako se i veliki komercijalni film može graditi na suptilnosti. Glumačka ekipa predvođena Tomom Cruiseom djeluje nenametljivo, ali precizno, a upravo ta tiha učinkovitost zaslužuje dodatno priznanje redatelju Sydneyju Pollacku. On je svjesno dopustio da film traje dva i pol sata – ne iz komercijalne potrebe, već kako bi likovi dobili prostor za razvoj i emocionalnu dubinu. Pokazao je da se nijansirana karakterizacija može uspješno uklopiti u visokobudžetni triler, bez gubitka ritma ili napetosti. Njegovo ostvarenje tako dokazuje da unaprijed prodani hit ne mora biti plitak, već promišljen, elegantan i dramaturški bogat.
Neuspješna TV serija kao nastavak
Glazbu za film skladao je Dave Grusin, čija je jazzom obojena glazbena podloga dodatno pojačala atmosferu paranoje i sofisticiranosti. Grusin je za svoj rad bio nominiran za Oscara i Grammy, te je osvojio BMI Film Music Award. Također, film je dobio People’s Choice Award za omiljeni dramski film (Favorite Dramatic Motion Picture), dok je Cruise bio nominiran za MTV Movie Award u kategorijama najboljeg glumca i najboljeg filmskog para.
Uspjeh ovog Pollackovog ostvarenja otvorio je vrata nizu Grishamovih ekranizacija koje su uslijedile – Slučaj Pelikan (The Pelican Brief, 1993.), Klijent (The Client, 1994.), Vrijeme ubijanja (A Time to Kill, 1996.) – no ostao je najkomercijalniji i najprepoznatljiviji film među njima. Njegova kombinacija pravne intrige, moralne dileme i visoke produkcijske vrijednosti učinila ga je ne samo hitom, već i trilerom koji je definirao žanr u Hollywoodu.
Godine 2012. snimljena je pravna triler-serija koju je razvio Lukas Reiter, bivši pravnik i scenarist poznat po radu na mnogobrojnim serijama (među njima su i Pravda za sve/The Practice, 1997. te Zakon i red: Odjel za žrtve/Law & Order: SVU, 2006. – 2007.). U glavnoj ulozi Mitcha McDeerea nastupa Josh Lucas (Izazivač: Le Mans ’66/Ford v Ferrari, 2019.), donoseći zreliju verziju lika koji se deset godina nakon rušenja korumpirane firme pokušava vratiti u odvjetnički svijet.
Serija nije izravna adaptacija Grishamova romana, već nastavak priče, s novim slučajevima i prijetnjama koje proizlaze iz Mitchove prošlosti. Unatoč solidnoj glumačkoj postavi i podršci samog Grishama kao izvršnog producenta, serija nije uspjela privući širu publiku i bila je otkazana nakon prve sezone od 22 epizode. Kritike su bile podijeljene, neki su hvalili pokušaj proširenja svijeta romana, dok su drugi isticali nedostatak napetosti i prepoznatljivosti u odnosu na filmski hit iz 1993. godine.
No, pravi nastavak svog romana Tvrtka John Grisham objavio je sredinom listopada 2023. godine. Naslovljen je Razmjena (The Exchange) i u njemu se Mitch McDeere vraća kao partner u jednoj od najvećih svjetskih odvjetničkih firmi sa sjedištem u New Yorku. Petnaest godina nakon što su razotkrili zločine tvrtke Bendini, Lambert & Locke i pobjegli progoniteljima, Mitch i Abby sada žive na Manhattanu, a njihov život djeluje stabilno i uspješno.
Mjerilo pravnog trilera
No kada ga talijanski kolega zamoli za uslugu, Mitch se nađe u središtu zlokobne međunarodne intrige koja uključuje otmicu kolegice iz rimskog ureda i talačke pregovore s teroristima u Libiji. Njihov zahtjev je zastrašujući – traže otkupninu od 100 milijuna dolara, a prijetnja se ubrzo proširi i na Mitchovu obitelj, gdje god da se nalaze. Grisham ovdje napušta klasični američki pravni okvir i uvodi elemente globalnog trilera, s lokacijama poput Rima, Tripolija i Istanbula, dok napetost raste kroz diplomatske igre, moralne dileme i utrku s vremenom. Ovaj roman odnedavno je dostupan i hrvatskim čitateljima, također u izdanju nakladnika Znanje i u prijevodu Predraga Mavara.
Roman Tvrtka označio je prekretnicu u žanru pravnog trilera, spojivši korporativnu intrigu s napetošću visokih uloga na način koji je redefinirao književnu scenu. Grishamov autentičan prikaz odvjetničke kulture, proizašao iz vlastitog iskustva, dao je djelu realizam koji je snažno odjeknuo među čitateljima i kritičarima. Njegov uspjeh nije lansirao samo njegovu karijeru, već je otvorio vrata nizu pravnih romana koji su slijedili njegov trag.
Trajna privlačnost romana Tvrtka leži u brzom ritmu, moralnoj složenosti i ranjivosti glavnog junaka Mitcha McDeerea. Više od tri desetljeća nakon objave, on ostaje mjerilo pravnog trilera, potvrđujući da pravda, ambicija i opasnost mogu koegzistirati u iznimno uvjerljivoj fikciji. Njegova privlačnost ne blijedi kao ni njegov podsjetnik da uspjeh često dolazi s cijenom koju tek kasnije razumijemo.
O Johnu Grishamu
Američki pisac John Grisham rođen je 8. veljače 1955. godine u Jonesboru (Arkansas). Autor je više od pedeset uzastopnih bestselera koji su zauzeli prvo mjesto na ljestvicama, a prevedeni su na gotovo pedeset jezika. Čak deset njegovih romana uspješno je ekranizirano za film.
Dvostruki je dobitnik nagrade Harper Lee za pravnu fikciju (Harper Lee Prize for Legal Fiction), a odlikovan je i nagradom Kongresne knjižnice za kreativno postignuće u području fikcije (Library of Congress Creative Achievement Award for Fiction).
Kad ne piše, Grisham djeluje kao član upravnog odbora organizacija Innocence Project i Centurion Ministries – dviju nacionalnih inicijativa posvećenih oslobađanju nepravedno osuđenih osoba. Velik dio njegove fikcije istražuje duboko ukorijenjene probleme u kaznenopravnom sustavu.
John Grisham živi na farmi u središnjoj Virginiji.
O autoru
