Francuski film Kraljevi ljeta debitantsko je ostvarenje redateljice Louise Courvoisier. On donosi toplu priču o odrastanju i ispunjen je velikom dozom realizma. Jedan od glavnih pokretača njegove priče je i proizvodnja sira, koji je redateljica izvanredno i gotovo dokumentaristički prikazala. Glumački film krasi odlična mlada debitantska ekipa na čelu s Clementom Favreauom.
Francuski film Kraljevi ljeta (Vingt dieux, 2024.; engleski naslov: Holy Cow) debitantsko je ostvarenje redateljice Louise Courvoisier. Film je premijerno prikazan na prošlogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu u selekciji Izvjestan pogled (Un Certain Regard) te je nagrađen nagradom Youth Prize. Svakako treba istaknuti da je film dobitnik najprestižnije francuske filmske nagrade Cesar u kategoriji najboljeg prvijenca.
Osobna posveta
Redateljica Courvoisier je i koscenaristica filma a malu pomoć u tome pružili su joj Marica Romano (L’événement, 2021.; engleski naslov: Happening), Les amitiés maléfiques, 2006.; engleski naslov: Poison Friends) i debitant Théo Abadie. Za ovaj film bitan je detalj iz redateljičine biografije. Naime, ona je rođena je u Ženevi (1994. godine) ali je odrasla u francuskoj regiji Jura. Upravo u tu regiju smjestila je radnju svog filma.
Ono što odmah treba reći za njezin film je da je odlično uspjela pokazati život tog kraja, u kojem je jedna od glavnih karakteristika proizvodnja sira Comté. Taj sir jedan je od najpopularnijih sireva u Francuskoj a u ovom filmu postao je jedan od njegovih glavnih elementa oko kojeg se vrti čitava priča. Stoga se neće pretjerati ako se kaže da je ovo osobna redateljičina posveta kraju (i siru) svog djetinjstva.
Središnji lik je Totone (Clement Favreau), osamnaestogodišnji mladić, koji živi s ocem i mlađom sestrom Claire (Luna Garret).i izbjegava svaku nametnutu dužnost. Radije bi se družio sa svojim prijateljima čitav dan ne radeći ništa te sanjati o tome da ulovi kakvu djevojku. Jedne večeri njegov otac previše popije i doživi prometnu nesreću u kojoj pogine. Bez drugih članova obitelji koji bi mu mogli pomoći, Tontone mora na sebe preuzeti brigu o svojoj sedmogodišnjoj sestri i općenito o životu njih oboje.
Rasproda sve što je mogao na farmi svog pokojnog oca te se zaposli na jednoj farmi u okolici kao sakupljač mlijeka s okolnih farmi. Proizvodnja mlijeka bitna je za čitav kraj jer je proizvodnja sireva glavna lokalna industrija. No, Totone se ne ponaša uvijek dobro pa se zakači sa gazdinim sinom Cyrilom (Armand Sancey Richard) te uskoro ostaje bez posla. Cyril ima sestru Marie-Lise (Maïwene Barthelemy), koja sama vodi farmu. Između njih se razvija veza koju ona krije od svog brata.
Priča o odrastanju
Ta veza djelomično je i dio Tontoneovog plana da proizvede sir koji će mu donijeti popriličan novac. Na razne načine uči kako napraviti sir ali za to je potrebno mlijeko. Uz pomoć svojih najboljih prijatelja Franciom (Dimitry Baudry) i Jean-Yvesom (Mathis Bernard) krade mlijeko s farme Marie-Lise, iako zna da to može upropastiti njihov odnos…
Ovaj film redateljice Courvoisier možemo okarakterizirati kao toplu priču o odrastanju. Ona donosi prikaz svega što njezin glavni lik prolazi – njegova bezbrižnost koja se pretvara u tugu, tuga koja se pretvara u odgovornost i zrelost (shvaćanja što znači biti odrastao muškarac). Čitav svoj film ona je fokusirana na svog glavnog protagonistu. Taj prikaz je vrlo realističan, njegovo ponašanje u potpunosti odgovara njegovim godinama.

To se odnosi i na druge likove, oni su svi nezreli ali vrlo uporni u pokušaju da uhvate svoj san. Možda se mala zamjerka u svemu može uputiti na propuštenu jaču i ravnomjerniju karakterizaciju sporednih likova u filmu (neki od njih previše su ezani isključivo na radnju i u skladu s tim se i “pojavljuju”, npr. braća lika kojeg tumači Maïwene Barthelemy). No, ta karakterizacija ne utječe pretjerano na sveukupnu kvalitetu filma.
U svojoj posveti kraju svoje mladosti redateljica je sjajno unijela i dašak dokumentarizma putem prikaza kako se radi sir (od početaka pa do samog kraja te koji su uvjeti potrebni da se sudjeluje na natjecanju te koliko vremena je za to potrebno). Ta dio ujedno je i dio nekolicine malih i sporednih priča filma. One su sve vrlo dobro povezane i uklopljene u glavnu priču. Što je najvažnije, u niti jednom trenutku film ne gubi na svom ritmu i djeluje vrlo tečno.
Šarm i privlačnost
Glumačke izvedbe u filmu su za svaku pohvalu. Tu svakako treba napomenuti da su u glavnim ulogama apsolutno svi debitanti. Clément Faveau, kao glavni protagonist je izvanredan. Svom liku dao je nevjerojatnu dozu uvjerljivosti, on je ranjiv i ozbiljan u isto vrijeme, svoj nagli prelazak u zrelost djelomično zasniva na “hvatanju sna” ali to shvaća vrlo ozbiljno. Maïwene Barthelemy i Mathis Bernard su odlični i prava je šteta što nisu scenaristički jače okarakterizirani.
Gledajući u cjelini, film Kraljevi ljeta je više nego odlični feel good naslov koji će oraspoložiti svakoga. Sadrži svojevrsni šarm i privlačnost a njegove mane ne remete završni dojam koji ćete o njemu steći. One pozitivne kvalitete ipak dolaze u prvi plan. Redateljica Louise Courvoisier pokazala je ovim svojim debitantskim ostvarenjem da u sebi nosi itekako veliki filmski (i autorski) talent. Nadamo se da će u jednom od svojih budućih filmovima u potpunosti u tom smislu i zabljesnuti. Sve u svemu, ne propustite ovaj njezin film ukoliko se nađe na repertoaru vašeg kina.