Trump ide na rat s globalnom filmskom industrijom – planira uvesti 100 posto carine na sve filmove snimljene izvan SAD-a. Što to znači za Hrvatsku, koja je u posljednje vrijeme privukla brojne strane produkcije? Hoće li Dubrovnik, Vis i Zagreb ostati bez filmskih setova?
Od početka drugog mandata Donalda Trumpa, carine su se prometnule u top-temu. Iako smo očekivali da će – u filmskom kontekstu – biti zastupljene tek u nekom scenarijom, američki predsjednik odlučio je njima zahvatiti i samu filmsku industriju. Naime, najavio je uvođenje 100-postotne carine na sve filmove proizvedene izvan Sjedinjenih Američkih Država.
Obznanio je to na svojoj društvenoj mreži Truth Social, istaknuvši da je dao nalog Ministarstvu trgovine i američkom trgovinskom predstavniku da odmah započnu s pripremom provođenja ove politike. Trump je istaknuo da “filmska industrija u Americi rapidno umire” i optužio strane zemlje da “krađom američkih produkcija” ugrožavaju nacionalnu sigurnost.
“Druge zemlje nude svakakve poticaje kako bi privukle naše redatelje i studije izvan SAD-a. Hollywood i brojna druga područja unutar zemlje su uništena. Riječ je o organiziranom pokušaju stranih država da ugroze SAD, odnosno o prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Osim svega, tu je i pitanje poruka i propagande!”, napisao je u objavi Trump.
Ustaljena praksa
Premda djeluje kao radikalna mjera, činjenica je da brojne američke produkcije posljednjih godina masovno snimaju u inozemstvu. Razlog? Porezne olakšice, niži troškovi rada, fleksibilniji zakoni i konkurentne produkcijske usluge. Tako su se Vancouver, London, Budimpešta, Prag, Novi Zeland i Dublin prometnuli u redovite destinacije za snimanje visokobudžetnih holivudskih filmova i serija.
Ne treba previše “kopati” po prošlosti da bismo naveli nekoliko primjera. Naime, Avatar 2 (Avatar: The Way of Water, 2022.) sniman je na Novom Zelandu, diljem Europe snimala se Nemoguća misija: Odmazda – Prvi dio (Mission: Impossible – Dead Reckoning, 2023.), Češka je ugostila set s nestrpljenjem iščekivane Ballerine(2025.), a u Londonu je u tijeku snimanje filmova Spider-Man: Brand New Day (2026.) i Avengers: Doomsday (2026.). U britanskoj prijestolnici je započelo snimanje i filma Supergirl: Woman of Tomorrow (2026.), koje je potom nastavljeno u Škotskoj i na Islandu, a u Velikoj Britaniji je planirano i snimanje filma Star Wars: Starfighter (2027.), s Ryanom Goslingom. No, osim velikih naslova, postoji i niz niskobudžetnih filmova koji se, zbog nižih troškova rada i povoljnih uvjeta, snimaju u zemljama poput Rumunjske i Bugarske.
Film ‘Mamma Mia 2’ sniman je na otoku Visu (Foto: Universal Pictures)
I Hrvatska na karti američkih produkcija
Treba svakako spomenuti i Hrvatsku koja je, zahvaljujući prirodnim ljepotama, povijesnim lokacijama i konkurentnim poticajima, posljednjih godina postala atraktivna destinacija za strane produkcije. Primjerice, serije Igre prijestolja (Game of Thrones, 2011. – 2019.), Nasljeđe (Succession, 2018. – 2023.) te Vještac (The Witcher, 2019. – danas) snimane su u Dubrovniku, Splitu, otocima Korčuli i Krku te drugim lokacijama, što je potaklo i razvoj filmskog turizma.
Osim spomenutih serija, u Hrvatskoj je snimljen i film Mamma Mia 2 (Mamma Mia! Here We Go Again, 2018.) jer je Vis “glumio” izmišljeni grčki otok Kalokairi. Akcijska komedija Čuvaj me s leđa 2(The Hitman’s Wife’s Bodyguard, 2021.) u Rovinj, Rijeku i Zagreb dovela je Ryana Reynoldsa, Samuela L. Jacksona i Salmu Hayek, a u Splitu je sniman triler Vikend u Hrvatskoj (The Weekend Away, 2022.). Akcijski triler s Ryanom Goslingom i Chrisom Evansom, The Gray Man (2022.), sniman je na nekoliko europskih lokacija, uključujući i Hrvatsku (otok Mljet), dio SF horora Bazen beskraja(Infinity Pool, 2023.), sniman je u Šibeniku, a zahvaljujući američko-hrvatskoj produkciji filma Jakova Sedlara,260 Days, prošle se godine snimalo i u Slavoniji.
Sve je to Hrvatskoj omogućilo značajne prihode hrvatskoj ekonomiji, ali i podržalo lokalne tvrtke, otvorilo radna mjesta i potaklo razvoj infrastrukture Koristi su, zahvaljujući sustavu poticaja za audiovizualnu proizvodnju, imale i strane produkcije jer im Hrvatska nudi povrat do 30 posto prihvatljivih troškova koji su nastali tijekom produkcije (npr. smještaj, honorari domaćim radnicima, tehnička oprema, usluge itd.), a ako se snimanje odvija u područjima s nižim razvijenim gospodarstvom, poticaj može iznositi i do 35 posto.
Rovinj u filmu ‘Čuvaj me s leđa 2’ (Foto: Lionsgate)
Opet Kanada “na tapeti”
Ipak, najveći “udarac” ove bi carine mogle zadati Vancouveru. Naime, ovaj kanadski grad već se desetljećima smatra “sjevernim Hollywoodom” s obzirom na to da je jedno od ključnih središta američkih filmskih i televizijskih produkcija i to zahvaljujući ponajprije kvalitetnoj radnoj snazi, atraktivnim lokacijama i velikodušnim poreznim olakšicama koje nude savezna i pokrajinska vlast. Serije poput Dosjei X (The X-Files), Lovci na natprirodno (Supernatural, 2005. – 2020.), Riverdale (2017. – 2023.) i Flash (The Flash, 2014. – 2023.) samo su neki od hitova snimanih upravo tamo.
Ako se Trumpova carinska politika provede, snimanje u Kanadi i stalim neameričkim zemljama više neće više imati smisla.
Trump već neko vrijeme ponavlja tezu da se filmska industrija “otima” Amerikancima. Za to je optužio strane zemlje, a kalifornijskog guvernera Gavina Newsoma istaknuo kao suodgovornog i to zbog “nesposobnog upravljanja” koje je, po njegovu mišljenju, omogućilo seljenje produkcija.
Guvernerov ured na tu je njegovu izjavu odgovorio kratko i ironično:
“Čini se da je u Washingtonu opet na redu dan za odvlačenje pažnje.”
Motion Picture Association (MPA) još nije reagirao na najavljene carine, baš kao ni najveći holivudski studiji, a bombastična Trumpova najava otvorenima je ostavila niz pitanja: Hoće li carina vrijediti i za filmove koji su već snimljeni? Što će biti s televizijskim produkcijama?
Triler ‘Vikend u Hrvatskoj’ u prvi je plan stavio Split (Foto: Netflix)
Potencijalno destruktivan pokušaj zaštite
U svakom slučaju, uvođenje ovako visoke carine – ne samo na uvoznu robu, nego na kreativni proizvod – presedan je u globalnoj filmskoj ekonomiji. Ako se Trumpova politika ostvari, mogla bi u potpunosti promijeniti način na koji Hollywood razmišlja o lokacijama, financiranju i distribuciji sadržaja.
Tek ćemo vidjeti hoće li filmska industrija reagirati ujedinjeno ili će čekati konkretnije korake američke administracije. No jedno je sigurno: ako carine postanu stvarnost, to neće biti samo udar na strane zemlje – nego i na sam način funkcioniranja američkog filma.
Naime, carine će, za američke filmske studije, nedvojbeno značiti povećanje troškova te će, zbog značajnog rasta budžeta, neki projekti bili otkazani ili odgođeni. Utjecat će i na kreativne slobode jer brojni filmovi i serije zahtijevaju autentične lokacije koje SAD ne može ponuditi (npr. povijesne gradove, europske ulice, egzotične pejzaže). U tom smislu, carine bi mogle, s jedne strane, ograničiti snimanja “na terenu”, a s druge strane, povećati upotrebu studijskih kulisa ili CGI-ja te time potencijalno smanjiti vizualnu i kulturnu raznolikost sadržaja.
Osim toga, bit će to i “udar” na međunarodne suradnje što će rezultirati političkim i tržišnim napetostima između filmskih industrija, a posrednu štetu imat će i američke platforme te publika jer ako strane produkcije postanu preskupe za uvoz, američka publika imat će manji pristup europskim, azijskim i latinoameričkim filmovima i serijama te manji izbor žanrova i stilova. Posljedice mi mogle imati i platforme poput Netflixa, Amazona i HULU-a s obzirom na to da je znatan dio njihovog sadržaja neamerički.
Dakle, iako Trumpova mjera djeluje kao pokušaj zaštite domaće industrije, ona bi na koncu mogla destabilizirati cijeli lanac filmske proizvodnje, povećati troškove, nepovoljno utjecati na kreativnost, pa onda i kvalitetu, te ograničiti publiku.
