Danski pisac Jussi Adler-Olsen autor je serijala Sektor Q, jednog od najvažnijih kriminalističkih opusa suvremene europske književnosti. Njegovi romani ekranizirani su u niz uspješnih filmova, kao i u kultnu Netflixovu seriju. Adler-Olsenov rad pokazuje da kriminalistička fikcija može biti introspektivna, društveno osjetljiva te duboko ljudska.
Romani serijala Sektor Q (originalni naziv: Afdeling Q; engleski naslov: Department Q) danskog pisca Jussija Adler-Olsena predstavljaju središnji dio njegovog književnog opusa. Stekli su iznimnu popularnost zahvaljujući spoju napetosti, psihološke dubine i društvene osjetljivosti. Redovito se nalaze na listama najprodavanijih knjiga u Europi i SAD-u, prevedeni su na više od 40 jezika i višestruko su nagrađivani, uključujući prestižne nagrade poput Glass Key i Barry Award. Zahvaljujući nakladniku Znanje dostupni su i našoj čitateljskoj publici.
Pisac koji ne traži šok, nego rezonancu
Njegova djela čitatelji cijene zbog sposobnosti da kriminalistički zaplet poveže s traumom, marginalizacijom i institucionalnim nepravdama. Adler-Olsen piše s dozom crnog humora, što njegovim romanima daje dodatnu teksturu i emocionalnu složenost. Njegov stil karakterizira dinamična naracija, višeslojna struktura i precizno dozirana napetost, često vođena iz više perspektiva.
Kritika ga ističe kao autora koji nadilazi žanr, spajajući triler s društvenim komentarom i introspektivnim motivima. Popularnost njegovih romana ne proizlazi iz žanrovske formule, već iz sposobnosti da zadrži čitatelja u emocionalnoj i moralnoj napetosti. Njegova djela ne nude samo rješenja zločina, već otvaraju pitanja o istini, odgovornosti i posljedicama. U skandinavskom noiru on zauzima posebno mjesto i to kao pisac koji ne traži šok, nego rezonancu.
Adler-Olsen odrastao u obitelji uspješnog psihijatra, studirao je medicinu, sociologiju i filmsku umjetnost. U razgovoru za bugarski web portal BG stroyteller, u prosincu 2017. godine, objasnio je kako je postao pisac: “Došao sam do točke u životu kada sam jednostavno morao pokušati napisati knjigu. Bilo je to 1980. godine i uzeo sam šest mjeseci slobodno kako bih pisao. Rezultat je bio potvrda mog uvjerenja da doista mogu napisati roman, ali to još nije bilo pravo vrijeme u mom životu za pisanje kao stalni poziv. To je došlo tek kasnije, a ta prva knjiga nikada neće biti objavljena. Ipak, do 1995. godine došao sam do trenutka kada sam bio spreman. Do tada sam uspio uštedjeti dovoljno da si mogu priuštiti pokušaj pisanja kao puno radno vrijeme.“
Prvi roman serijala, Žena u kavezu (Kvinden i buret; engleski naslov: The Keeper of Lost Causes), objavljen je 2007. godine i otvorio je vrata jednom od najvažnijih nordijskih kriminalističkih književnih serijala. Radnja je smještena u kopenhašku policiju, gdje se formira odjel za neriješene slučajeve – Sektor Q – u podrumu, daleko od očiju sustava. Taj prostor nije samo fizički, već i simbolički – to je mjesto gdje se gomilaju zaboravljeni zločini i potisnute istine.
Ideja o knjižnom serijalu od samog početka
O tome kako je dobio inspiraciju za serijal o Sektoru Q za BG stroyteller je rekao: “Kontaktirala me osoba iz kompanije Nordisk Film koja je željela da napišem policijsku seriju za televiziju. Nije bilo šanse da to prihvatim, bio bih previše ograničen jer su policijski službenici uvijek vezani uz geografiju ili određene vrste zločina. No ta misao mi je ostala u glavi i nakon nekog vremena počeo sam razmišljati o projektu s policajcem kojeg nitko ne želi, koji je sklonjen u podrum i dobiva zadatak da se bavi beznadnim neriješenim slučajevima.“
Serijal se ističe po tome što svaki roman donosi zaseban slučaj, ali i kontinuirano razvija unutarnje živote likova. Detektiv Carl Mørck, njegov enigmatični pomoćnik Assad i sekretarica Rose nisu tek funkcionalni članovi tima, već figure koje nose vlastite traume, sumnje i lomove. Njihova dinamika nije vođena hijerarhijom, već krhkim povjerenjem koje se gradi kroz zajedničke istrage.
Zanimljivo je da je Adler-Olsen znao da će prvi roman biti dio serijala. O tome je rekao: “Da, od samog početka planirao sam da to bude jedna vrlo duga knjiga s radnjom koja obuhvaća individualne priče glavnih likova. To će biti knjiga s deset ‘poglavlja’. Svako pojedinačno ‘poglavlje’ može funkcionirati samostalno, ali ako odlučite pročitati cijeli serijal, dobit ćete cjelovitu priču (od otprilike 4.500 stranica) koju sam namjeravao napisati. Tijekom cijele knjige svaki lik iz serijala ima svoju važnu funkciju i ulogu.“
Adler-Olsen koristi kriminalistički okvir kako bi progovorio o društvenim pukotinama, mentalnom zdravlju i institucionalnoj nemoći. Kritika često ističe da njegovi romani nadilaze žanr, jer ne nude samo napetost, već i etičku refleksiju. Stil pisanja karakterizira ritmična izmjena perspektiva, precizna gradacija napetosti i suptilna ironija. Likovi nisu idealizirani, već ranjivi, često na rubu funkcionalnosti, ali upravo zato uvjerljivi.
Najgledaniji danski film svih vremena
Zanimljivost i uspjeh ovih romana privukao je pažnju filmaša. Godine 2013. ekranizirana je prva knjiga iz serijala u režiji Mikkela Nørgaarda, Žena u kavezu (Kvinden i buret; engleski naslov: Department Q: The Keeper of Lost Causes). Slijedili su Ubojice fazana (Fasandræberne, 2014.; engleski naslov: Department Q: The Absent One,), Poruka u boci (Flaskepost fra P; 2016.; engleski naslov: A Conspiracy of Faith,), Okus osvete (Journal 64, 2018.; alternativni naslov: The Purity of Vengeance, 2018), Leptirov efekt (Marco effekten, 2012.; engleski naslov: The Marco Effect, 2021) i Bez granica (Den grænseløse, 2024.; engleski naslov: Boundless).
U prva četiri filma Carla Mørcka, glavnog junaka Adler-Olsenovih romana, tumačio je Nikolaj Lie Kaas. U petom i šestom nastavku tu ulogu preuzeo je Ulrich Thomsen. Filmovi su snimljeni u produkciji Zentropa i Nordisk Film. Prva četiri filma ostvarila su izniman komercijalni uspjeh u Danskoj, s više od tri milijuna prodanih ulaznica. Okus osvete postao je najgledaniji danski film svih vremena, s više od 72 milijuna danskih kruna zarade (što je tada iznosilo oko 11,18 milijuna američkih dolara).
Kritika je hvalila glumačke izvedbe, napetost i vjernost književnom tonu, iako je autor Jussi Adler-Olsen izrazio nezadovoljstvo zbog odstupanja od romana. Zbog toga je došlo do promjene produkcije i glumačke postave u kasnijim nastavcima. Film Leptirov efekt nije ponovio uspjeh prethodnika, unatoč većem budžetu, dok je Bez granica imao najbolji otvarajući vikend za danski film od 2021. godine.
Što se tiče redatelja filmova, oni su se izmjenjivali. Tako je Mikkel Nørgaard režirao prva dva filma a onda su redom u redateljsku fotelju sjedali Hans Petter Moland, Christoffer Boe, Martin Zandvliet i Ole Christian Madsen. Ovaj filmski serijal je stekao kultni status među ljubiteljima nordijskog trilera, a ekranizacije su dodatno proširile Adler-Olsenovu čitateljsku publiku. Iako se ne mogu mjeriti s dubinom romana, filmovi nude vizualno snažnu i emocionalno nabijenu interpretaciju svijeta Sektora Q.
Hit serija
Netflix se također prihvatio ekranizacije ovog Adler-Olsenovog književnog serijala, donoseći njegovu mračnu atmosferu i složene likove u novu britansku seriju. Tako je TV serija Odjel Q (Dept. Q) premijerno prikazana 29. svibnja 2025., Prva sezona od devet epizoda temelji se na romanu Žena u kavezu, ali radnju transponira iz Kopenhagena u škotski kontekst.
Serija je smještena u Edinburgh i prati detektiva Carla Mørcka, kojeg tumači Matthew Goode. On je nakon traumatičnog incidenta u kojem je njegov partner paraliziran, a kolega ubijen, e degradiran u podrumski ured za neriješene slučajeve. Tamo okuplja tim autsajdera – sirijskog imigranta Akrama Salima (Alexej Manvelov), mladu kadetkinju Rose (Leah Byrne) i terapeuta Rachel Irving (Kelly Macdonald).
Kreativno vodstvo ove serije preuzeo je Scott Frank, poznat po seriji Damin gambit (The Queen’s Gambit, 2020.) te Chandni Lakhani, britanska scenaristica s iskustvom na serijama poput Tajna podmornice Vigil (Vigil, 2021.). Osim što je jedan od kreatora serije, Frank je radio na scenariju za sedam epizoda a režirao ih je tri. Treba spomenuti da je serija producirana u suradnji s kompanijama Left Bank Pictures i Sony Pictures Television.
Kritika je pohvalila Goodeovu izvedbu, osobito njegovu sposobnost da spoji emocionalnu ranjenost s ciničnim humorom. Posebno je istaknuta dinamika između Mørcka i Salima, koja podsjeća na klasične detektivske parove, ali s dubljom psihološkom slojevitošću. Serija je brzo postala hit, s ocjenom od 94% na Rotten Tomatoesu i plasmanom među tri najgledanije serije na Netflixu.
Publika je reagirala na emocionalnu dubinu, pametno strukturiran zaplet i snažne ženske likove. Kritičari su istaknuli da serija uspijeva izbjeći klišeje žanra, nudeći introspektivnu kriminalističku dramu. Ipak, dio recenzija upozorava da je devet epizoda možda previše za jednu radnju, te da bi kraća sezona bila učinkovitija. Unatoč tome, Department Q je već stekla kultni status među ljubiteljima noir trilera. Svemu dodajmo da je Netflix seriju Odjel Q prijavio za Emmy nagradu u kategoriji najbolju dramsku seriju, što se tumači kao znak povjerenja u kvalitetu i najava nastavka.
Planovi za drugu sezonu već su u razradi, a Scott Frank najavio je da ima jasnu ideju za nastavak. Druga sezona tako će najvjerojatnije adaptirati roman Ubojice fazana, koji se bavi mračnim tajnama elitne škole i neriješenim dvostrukim ubojstvom. Scott Frank je potvrdio da mu je upravo ta knjiga “iznimno zanimljiva i relevantna”.
U intervjuu za popularni Collider rekao je da bi radnja kombinirala još jedan hladni slučaj s aktualnim zločinom, čime bi se dodatno produbila struktura serije. Također je istaknuo da bi skratio sezonu s devet na šest epizoda, kako bi se pojačala dramaturška napetost. Iako službena potvrda još nije objavljena, sve upućuje na to da ćemo drugu sezonu vjerojatno gledati sredinom 2026. godine.
Pisanje s empatijom ali bez iluzija
U vremenu kada kriminalistički žanr često poseže za šokom i površnim obratima, Jussi Adler-Olsen ostaje vjeran ideji da napetost proizlazi iz karaktera a ne iz senzacije. Njegovi romani nisu samo priče o zločinu, već duboko promišljene studije o ljudskoj krhkosti, sustavima koji zakazuju i tišini koja ostaje nakon nasilja. U središtu svakog romana nalazi se pitanje pravde. I to ne one proceduralne, već one moralne, osobne i često nedostižne.
Adler-Olsen piše s empatijom, ali bez iluzija, što njegovim djelima daje težinu i autentičnost. Likovi koje stvara nisu heroji, već ljudi s pogreškama, ranama i sumnjama, čija snaga proizlazi iz upornosti, ne nepogrešivosti. Njegov stil kombinira ritmičnu naraciju, preciznu gradaciju napetosti i suptilnu ironiju, čime se izdvaja unutar skandinavskog noira. Upravo ta sposobnost da spoji društvenu kritiku s emocionalnom dubinom čini ga jednim od najvažnijih suvremenih autora kriminalističke fikcije.
Bez obzira na medij – knjiga, film ili serija – svijet Sektora Q ostaje prostor u kojem se ne traži spektakl, već istina. I ta istina, koliko god bila neugodna, uvijek ima lice. Ono ranjeno, uporno i istrajno. U tom pogledu, Jussi Adler-Olsen ne piše samo o zločinu, već piše i o ljudima koji ga preživljavaju. A sve to dovoljan je razlog da posegnemo za njegovim mračnim i duboko ljudskim romanima.
O autoru Jussiju Adler-Olsenu
Jussi Adler-Olsen rođen je 1950 godine u Kopenhagenu (Danska). Studij politologije, obrazovanje iz filmske umjetnosti i djetinjstvo uz oca, glavnog psihijatra, dali su uvid u teme poput dubokih psihičkih poremećaja, sudbina koje je slomilo društvo i međunarodnih zavjera. Svoju književnu karijeru započeo je romanima koji stoje samostalno na međunarodnoj sceni: Kuća abecede (Alfabethuset, 1997.), Og hun takkede guderne (2002.; poznat i pod naslovom: Firmaknuseren) te Washington Dekretet (2006.).
Nakon tih naslova, radnju svojih romana usmjerio je prema Danskoj, a serijal Sektor Q (originalni naziv: Afdeling Q; engleski naslov: Department Q) učvrstio je njegovo ime kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj književnoj sceni. Do danas je objavio 10 knjiga tog serijala.
O autoru
