Novi film franšize Zla smrt u režiji Sébastiena Vaniceka izrazito je brutalan i krvav i čini sve da gledatelja gurne iz zone ugode. Tehnički i vizualno iznimno je snažan, ali narativno ne doseže razinu koju bi takva ambicija zahtijevala. Publika koja dolazi po krv, kaos i pretjerivanje ovdje će dobiti upravo ono što traži, dok će oni koji očekuju tematski iskorak ostati pomalo razočarani.
Franšiza Zla smrt ponovno nam se vratila filmom Zla smrt: Spaljivanje (Evil Dead Burn, 2026.), šestim službenim nastavkom kultnog horor serijala koji traje više od četiri desetljeća. Serijal je započeo 1981. godine legendarnim filmom Zla smrt (The Evil Dead), koji je režirao Sam Raimi i producirao s Bruceom Campbellom glumcem koji je utjelovio glavnog junaka Asha Williamsa. Campbell je kroz taj lik postao zaštitni znak čitave franšize, figura jednako prepoznatljiva i neraskidivo vezana uz serijal kao što su Jamie Lee Curtis uz Noć vještica (Halloween) ili Robert Englund uz Freddyja Kruegera.
Profesionalni iskorak Sébastiena Vaniceka
Original je postao prekretnica nezavisnog horora zahvaljujući inovativnoj kameri, praktičnim efektima i sirovoj energiji koja je definirala rane osamdesete. Njegov nastavak, Zla smrt II (Evil Dead II, 1987.), učvrstio je status franšize kombinacijom horora i slapstick komedije, stvarajući ton koji je postao zaštitni znak serijala. Treći film, Vojska tame (Army of Darkness 1992.), odveo je priču u potpuno drugačijem smjeru, miješajući fantasy, akciju i komediju, te je s vremenom stekao kultni status.
Nakon duže pauze, franšiza je oživljena 2013. godine rebootom Zla smrt (Evil Dead), koji je režirao Fede Álvarez i koji je naglasak ponovno stavio na brutalni, visceralni horor. Važno je naglasiti da je ovaj reboot snimljen je s potpuno novom glumačkom ekipom, bez Brucea Campbella u glavnoj ulozi, čime je serijal prvi put zakoračio u modernu reinterpretaciju bez Asha Williamsa. Ipak, on se kratko pojavljuje u post‑credit sceni, što je fanovima poslužilo kao simbolična potvrda kontinuiteta i nenametljivi podsjetnik na njegovu ikoničku vezu s franšizom.
Serijal je dodatno proširen televizijskom serijom Ash protiv zlih mrtvaca (Ash vs Evil Dead, 2015. – 2018.), u kojoj se Campbell vratio ulozi Asha i donio tri sezone visokooktanske horor‑komedije. Godine 2023. franšiza je dobila novi zamah filmom Zla smrt: Buđenje (Evil Dead Rise), koji je režirao Lee Cronin. Radnju je preselio iz šume u urbani ambijent, što nije zasmetalo ni publici ni kritici, jer je film bio vrlo dobro prihvaćen i financijski nadmašio očekivanja, ostvarivši globalnu zaradu od oko 147 milijuna dolara uz produkcijski budžet od približno 15 milijuna.
Najnoviji nastavak Zle smrti režirao je francuski redatelj Sébastien Vanicek, kojem je ovo tek drugi film u karijeri. Pozornost na sebe skrenuo je svojim debitantskim hororom Vermines (2023.), koji je zbog intenzivne atmosfere i vizualnog pristupa privukao veliku pažnju žanrovske publike i kritike.Osim što je redatelj, Vanicek je na ovom filmu i koscenarist s Florentom Bernardom.Njih dvojica već su surađivali na scenariju Vanicekovog dugometražnog prvijenca, čime su nastavili kreativno partnerstvo i u ovom projektu.Ulazak u ovu kultnu franšizu predstavlja Vanicekov dosad najveći profesionalni iskorak.
Brutalno i krvavo
Nakon brutalnog prologa koji postavlja ton, priča prati Alice (Souheila Yacoub) koja se nakon smrti supruga Williama (George Pullar) pridružuje njegovoj obitelji kako bi kremirali tijelo i obilježili njegov život. Iako je bliska s Josephom (Hunter Doohan) i Thyom (Luciane Buchanan), Williamova majka Susan (Tandi Wright) prema njoj nosi dugogodišnju gorčinu, što dodatno pojačava napetost tijekom okupljanja u obiteljskoj kući.

Dok obitelj sjedi za stolom i rasprava o restoranu koji je William ostavio iza sebe prerasta u svađu, njegov otac Edgar (Erroll Shand) u naletu nasilja ubije obiteljskog psa. Ispostavlja se da je Susanin otac godinama istraživao Necronomicon i demone koje je nekoć pokušavao zaustaviti. Te sile sada su se vratile na obiteljski prag i pokrenule novi val zaraze i nasilja u kući. Alice i Joseph shvaćaju da je jedina šansa za preživljavanje pronaći drevnu bodež koji uništava Deadite zauvijek – prije njih.
Vanicekova Zla smrt izrazito je brutalna i krvava, s prizorima koji bez zadrške ulaze u grotesku i otvoreno se poigravaju granicama podnošljivog. Nasilje je toliko eksplicitno da povremeno postaje glavna okosnica prizora, gurajući atmosferu u drugi plan i stvarajući dojam namjernog pretjerivanja. U pojedinim trenucima čini se da je šok važniji i od dramaturgije. Groteska je namjerno odabrana i vođena pretjerivanjem, pa film otvoreno uzima ekstremnost kao dio vlastitog identiteta, ne skrivajući namjeru da gledatelja gurne iz zone ugode.
Crni humor, koji je prepoznatljivo obilježje Raimijevih filmova ovog serijala, i dalje je prisutan ali u puno manjoj mjeri, kao da je svjesno žrtvovan u korist sirove brutalnosti. Mora se priznati da je time film izgubio dio razigranosti koja je nekoć bila zaštitni znak serijala. No zato je ušao u jedan tamniji, ozbiljniji ton, pretvarajući se u ekstremni, nemilosrdni nadnaravni horor koji povremeno graniči s podžanrom francuskog ekstremnog horora.
Pomalo tanki scenarij
Tehnički i vizualno gledano, film je impresivan, a specijalni efekti su na najvišoj razini. Posebno treba izdvojiti scenu makljaže unutar kuće – jedan dugačak, neprekinuti kadar (one-take shot) – koja je majstorski koreografirana, režirana i snimljena. Neće se nimalo pretjerati ako se kaže da je ta scena jedno malo vizualno remek-djelo.

Što se tiče scenarija, priča je pomalo tanka i ne uspijeva izgraditi dovoljno snažan narativni luk koji bi pratio tehničku ambiciju filma. Njegova boljka je da su likovi nedovoljno razrađeni, a primjetno je da se emocionalni trenuci ne razviju do razine koja bi pojačala napetost. Sve u svemu, Vanicek se više oslanja na brutalnost i stil nego na dramaturgiju.
Unatoč tome, sama gluma funkcionira sasvim solidno i drži film u ravnoteži kad god se radnja razvodni. Posebno treba pohvaliti Souheilu Yacoub (Djevojke s balkona/ Les femmes au balcon, 2024.), koja nosi najveći dio filma i pruža vrlo uvjerljivu izvedbu. Njezina Alice nije tek još jedna tipična junakinja horora, nego žena koja se istodobno suočava s osobnim traumama i nadnaravnom prijetnjom. Upravo zato njezina borba za preživljavanje dobiva dodatnu težinu, što Yacoub tijekom cijelog filma vrlo uspješno prenosi svojom izvedbom.
Uz nju, treba izdvojiti i Tandi Wright (Pearl, 2022.) i Errolla Shanda (TV serija The Twelve, 2024.), koji nakon demonske preobrazbe postaju među najupečatljivijim pojavama u filmu. Oboje vrlo uvjerljivo spajaju ljudske crte sa zastrašujućom izobličenošću, stvarajući nelagodu već samom svojom pojavom.
Oslanjanje na intenzitet
Zla smrt: Spaljivanje ostavlja dojam filma koji je tehnički iznimno snažan, ali narativno ne doseže razinu koju bi takva ambicija zahtijevala. Sébastien Vanicek pokazuje gotovo impresivnu kontrolu nad vizualnim stilom, no dramaturška podloga ne prati uvijek tu razinu preciznosti. Iako je jasno da Vanicek razumije estetiku franšize, čini se da se previše oslanja na intenzitet, a premalo na izgradnju emocionalnog uloga.
Publika koja dolazi po krv, kaos i pretjerivanje ovdje će dobiti upravo ono što traži, dok će oni koji očekuju tematski iskorak ili redefiniciju formule serijala ostati pomalo razočarani. A takvih je, očigledno, više, barem prema rezultatima na kino blagajnama. Prvi vikend donio je samo 13,7 milijuna dolara, što je 44% slabije od prethodnog filma serijala Zla smrt: Buđenje. Do sada je film ostvario 51,3 milijuna dolara zarade na budžet od 20 milijuna, što je daleko od očekivanog. Unatoč tome, franšiza ne staje – novi nastavak, prequel Evil Dead Wrath, već je najavljen za proljeće 2028. godine.
















