Povijesna drama redatelja Jamesa Vanderbilta tematski se bavi suđenjem nacistima u Nürnbergu. Ovo je film vrijedan gledanja koji se ne zadovoljava pukom rekonstrukcijom povijesti, već ulazi u samu srž ljudske psihe. U glavnoj ulozi je Russell Crowe, koji je na impresivan način utjelovio nacističkog glavešinu Hermanna Göringa.
Suđenje u Nürnbergu održano je od studenoga 1945. do listopada 1946., neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Pred Međunarodnim vojnim sudom našli su se najviši preživjeli dužnosnici nacističke Njemačke, optuženi za zločine protiv mira, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Ovo je bilo prvo suđenje u povijesti u kojem su pobjedničke sile odlučile pravno procesuirati vođe poraženog režima umjesto da primijene osvetničku ili vojnu pravdu.
Drugi fokus
Time su postavljeni temelji modernog međunarodnog kaznenog prava i koncepta individualne odgovornosti za masovne zločine. Nürnberški proces ostao je povijesna prekretnica jer je svijetu pokazao da ni najmoćniji nisu iznad zakona i da se zločini protiv čovječnosti moraju sankcionirati. Nürnberška suđenja otvorila su novo poglavlje međunarodne pravde jer su prvi put jasno definirala da se ratni zločini ne mogu opravdati naredbama, ideologijom ili državnim interesom.
Godine 1961. Stanley Kramer, jedan od najvažnijih američkih redatelja društveno angažiranog filma, snimio je film Nürnberški proces (Judgment At Nuremberg). Za njega je okupio snažnu glumačku ekipu tadašnjeg vremena – Spencer Tracy, Burt Lancaster, Richard Widmark, Marlene Dietrich, Maximilian Schell, Judy Garland i Montgomery Clift. Radnja prati suđenje nacističkim glavešinama1948. godine, a film je postao jedan od prvih velikih prikaza moralne i pravne kompleksnosti Nürnberških procesa.
Po izlasku je izazvao snažan odjek zbog hrabrog suočavanja s temama odgovornosti, krivnje i ljudske savjesti u poslijeratnoj Njemačkoj. Film je osvojio dva Oscara – za najboljeg glumca (Maximilian Schell) i najbolji adaptirani scenarij (Abby Mann) – uz ukupno 16 nagrada i 26 nominacija. Ovo Kramerovo ostvarenje smatra se jednim od najvažnijih pravnih i povijesnih filmova 20. stoljeća, te jednim od najmoćnijih prikaza poslijeratne pravde.
U naša kina nedavno je stigao film Nuremberg (2026.) koji se bavi Nurnberškim procesom. Nastao je na temelju knjige američkog povjesničara i novinara Jacka El-Haija The Nazi and the Psychiatrist, koja je objavljena 2013. godine. Režiju i scenarij potpisuje Jamesa Vanderbilta, koji je najviše poznat kao scenarist filma Zodiac (2007.). U njegovom fokusu je svojevrsni psihološki duel između američkog vojnog psihijatra Douglasa Kelleya i Hermanna Göringa, drugog najmoćnijeg čovjeka nacističke Njemačke i najistaknutijeg optuženika na suđenju u Nürnbergu.
Impresivni Russell Crowe
Tako radnja filma prati američkog vojnog psihijatra, bojnika Douglas Kelley (Rami Malek), koji dobiva zadatak da procijeni mentalno stanje Hermanna Göringa (Russell Crowe). No uskoro se nađe zarobljen u psihološkom dvoboju s Göringom, čija karizma i lukavstvo razotkrivaju trijeznu istinu: da i obični ljudi mogu počiniti nezamislivo zlo. Također, film prati i sve bitne stavke kako je uopće došlo do suđenja i napore tužitelja Roberta Jacksona (Michael Shannon). Naime, on je promišljao način na koji bi se mogli procesuirati Göring i ostale nacističke glavešine, što nikada prije nije bilo učinjeno na međunarodnom sudu.
Nuremberg je film koji unatoč duljem trajanju – nešto manje od 150 minuta – ostaje lako gledljiv jer je režijski čvrsto vođen i jasno strukturiran. Redatelj Vanderbilt uspijeva održati napetost kroz cijeli film, balansirajući između povijesne rekonstrukcije i psihološkog trilera. Treba ga pohvaliti jer je uspio stvoriti mračnu i uznemirujuću atmosferu koja na pravi način prenosi ozbiljnost tog povijesnog trenutka. U jednom trenutku to je nadopunio i stvarnim snimkama žrtava koncentracijskih logora, što filmu daje autentičnu težinu i podsjeća da iza sudnice stoji stvarna ljudska tragedija.
Psihološki duel između Douglasa Kelleya i Hermanna Göringa nosi radnju i pokazuje kako karizma i retorika mogu prikriti zlo, ali ga ne mogu opravdati. Film jasno poručuje da zločini protiv čovječnosti ne smiju biti zaboravljeni niti relativizirani. Kao takav, uspijeva povezati prošlost s današnjim vremenom, upozoravajući na opasnost autoritarnog mentaliteta.
Prvo glumačko ime filma je Russell Crowe (Zemlja loših/The Land of Bad, 2024.), koji je doista impresivan. On donosi snažnu kombinaciju karizme i prijetnje, stvarajući lik koji je istodobno fascinantan i zastrašujući. Njegova izvedba pokazuje kako se moć i retorika mogu pretvoriti u oružje, a gledatelj osjeća težinu čovjeka koji je bio drugi najmoćniji u nacističkoj hijerarhiji.
Rami Malek (Amater/The Amateuer, 2025.) unosi nervoznu energiju i unutarnju napetost, prikazujući psihijatra koji se postupno gubi u vlastitom duelu s Göringom. Njegova gluma oscilira između profesionalne hladnoće i osobne fascinacije, što filmu daje psihološku dubinu. Michael Shannon (Bajkeri/The Bikeriders, 2023.) donosi čvrstinu i autoritet, bez teatralnosti, ali s jasnim osjećajem povijesne važnosti procesa. Njegova izvedba podsjeća da je pravna borba jednako važna kao i psihološki sukob iza zatvorskih zidova.
Upozorenje i lekcija
Nuremberg je film koji se ne zadovoljava pukom rekonstrukcijom povijesti, već ulazi u samu srž ljudske psihe. Njegova snaga leži u sposobnosti da gledatelja suoči s nelagodnim pitanjem: kako je moguće da obični ljudi postanu nositelji nezamislivog zla. Režija Jamesa Vanderbilta uspijeva spojiti dokumentarističku ozbiljnost s napetošću trilera, čineći da se film gleda u jednom dahu.
Film se ne boji postaviti pitanje aktualnosti “Nürnberga” u današnjem svijetu, gdje autoritarni mentalitet ponovno prijeti. U tom smislu, Nuremberg je više od povijesne drame – on je upozorenje i lekcija. Sve u svemu, vrlo dobar film, vrijedan gledanja, jer uspijeva spojiti umjetničku snagu s povijesnom odgovornošću. Šalje snažnu poruku te ostaje moćan podsjetnik da pravda i istina moraju biti temelj međunarodnog poretka.
O autoru
