Francusko-iranska autorica, koja je preminula u 56. godini života, svojim je opusom postala važna figura u borbi za slobodu i ženska prava.
Marjane Satrapi, jedna od najvažnijih francusko-iranskih umjetnica, preminula je danas u 56. godini života. Riječ je o autorici koja je vlastitu priču o odrastanju, borbi i slobodi pretvorila u snažne priče koje su odjeknule svijetom, a iza nje ostaje iznimno bogat filmski i književni opus koji će zauvijek biti podsjetnik na moć umjetnosti kada je borba za ljudska prava u pitanju.
Rođena 1969. godine u Iranu, Satrapi je odrasla u godinama koje su bile obilježene ratom i represijom. Nakon što je s četrnaest godina došla u Beč kako bi izbjegla lošu političku situaciju u Iranu, Satrapi se vratila u Iran s devetnaest godina, no nekoliko godina kasnije Satrapi ponovno napušta Iran, ovaj put zauvijek, te započinje svoj život u Parizu, gdje će i njezina umjetnička karijera procvjetati. Satrapi se u svom radu, bilo da je riječ o književnosti, grafičkim romanima ili filmovima, često osvrtala na vlastita sjećanja, na život u Iranu te na politički kontekst koji je oblikovao ne samo njezin život, već život milijuna ljudi koji su doživjeli isto.
Crno-bijeli film o djetinjstvu, otporu i slobodi
Djelo koje je obilježilo Satrapinu karijeru zasigurno je Persepolis, grafički roman objavljen 2000. godine, koji je sedam godina kasnije pretvoren u dugometražni animirani film. Riječ je o autobiografskom grafičkom romanu koji je čitateljima predstavio priču hrabre djevojčice u Iranu koja krajem 70-ih godina prošlog stoljeća pokušava shvatiti politički kontekst i represiju koja ju okružuje, prije nego što ju roditelji s četrnaest godina pošalju u Europu kako bi imala šansu za sigurniji život.
Grafički roman prodan je u više od milijun, čime je Satrapi postala jedna od najuspješnijih iranskih autora na svijetu, a uspjeh romana pomogao je zapadnom svijetu da prepozna probleme s kojima se iransko društvo nosi. Nisam mislila da ću uspjeti pronaći izdavača, mislila sam da ću napraviti pedesetak kopija koje će pročitati samo moji prijatelji, izjavila je Satrapi, koja je u trenutku izdavanja grafičkog romana još uvijek bila studentica u Strasbourgu.
U suradnji s Vincentom Parannaudom, Satrapi svoj grafički roman 2007. pretvara u istoimeni dugometražni animirani film, koji je jako brzo postao globalni hit, ne samo kada je publika u pitanju, već i kritika. Film je osvojio Nagradu žirija na Filmskom festivalu u Cannesu, nominaciju za Zlatni globus u kategoriji najboljeg stranog filma te nominaciju za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg dugometražnog animiranog filma, čime je Satrapi postala prva žena nominirana za tu nagradu.
Crtež je prvi zajednički jezik svih ljudskih bića, prije pisma, čak i prije govora, prije riječi, rekla je Satrapi kada su ju pitali zašto su ilustracija i animacija njezin način izražavanja. Persepolis je brzo ušao u povijest stripa i animacije kao jedno od važnijih umjetničkih djela koje već godinama inspirira mnoge umjetnike i aktiviste i koje dokazuje kako snažna poruka može biti zapakirana u jednostavan jezik ilustracije.
Svestranost hrabre umjetnice
Nakon uspjeha Persepolisa, Satrapi je ponovno surađivala s Parannaudom na filmu Chicken with Plums (2011), također adaptaciji vlastitog grafičkog romana. Riječ je o priči koja prati talentiranog violinista (Mathieu Amalric) u Tehranu 1950-ih koji gubi volju za životom nakon što mu je dragocjeni instrument uništen. Film je ostvario dobar uspjeh, a kritika je još jednom pohvalila suradnju Satrapi i Parannauda, ovaj put u sferi igranog filma. Iako film nema toliko politički ton kao Persepolis, Satrapi ponovno otvara teme koje ju fasciniraju od početka karijere: teme identiteta, obitelji, unutarnje slobode i vanjskih ograničenja.
Uslijedila je režija filma The Gang of the Jotas (2012), niskobudžetne crnohumorne kriminalističke komedije koja prati dvoje igrača badmintona (Mattias Ripa i Stéphane Roché) koji na aerodromu slučajno zamjene prtljagu s misterioznom ženom (Marjane Satrapi) te se upletu u niz opasnih i apsurdnih situacija. Iako je riječ o njezinom manje poznatom radu, ovaj film pokazao je svestranost Satrapi i njezinu mogućnost da ispriča priče koje nisu nužno otvoreno političke ili autobiografske.
Sličan projekt bio je i film The Voices (2014), mračna komedija s Ryanom Reynoldsom u glavnoj ulozi. U ovom filmu Satrapi je mističnu i gotovo bajkovitu situaciju pretvorila u prostor nelagode i nasilja, čime je pokazala svoju sposobnost igranja s granicama žanrova.
Satrapin povratak stvarnim pričama dogodio se filmom Radioactive (2019), u kojem je predstavila život i karijeru Marie Curie (Rosamund Pike), znanstvenice čija su otkrića zauvijek promijenila svijet. Film u kojem se predstavlja lik i djelo snažne žene koja se pokušava oduprijeti okovima društva u kojem živi te koja svojim radom ostavlja neizbrisiv trag na društvo čini se kao gotovo logičan izbor za Satrapi, koja je od svojih početaka pokazivala zanimanje za ženska iskustva u represivnim sustavima te nasljeđe žena koje su se uspjele izboriti za svoje mjesto u društvu.
Njezin posljednji film, Dear Paris (2024), prati nekoliko stanovnika Pariza čiji su životi isprepleteni na čudnovate načine, a spaja ih činjenica da se svi susretnu s nekim oblikom smrti. Ovaj film svojevrsni je omaž Parizu, gradu u kojem je Satrapi provela većinu svog života, a isprepletenim pričama Satrapi je pokazala kako nas uvijek nešto povezuje s onima koji nas okružuju, čak i ako je riječ o potpunim strancima.
Nasljeđe koje ostaje
Brojni autori iz svijeta stripa i filma danas su odali počast Satrapi, a mnogi od njih istaknuli su ju kao veliku inspiraciju. Slušati je kako govori o ženama, Iranu, slobodi govora i slobodi samoj po sebi značilo je osjetiti nalet energije i nade. Bila je žena radikalno slobodnog duha, izjavila je francuska ilustratorica Catherine Meurisse na svom Instagram profilu.
Marjane Satrapi iza sebe ostavlja bogati opus u kojem svatko može pronaći nešto za sebe, bilo da ste u potrazi za snažnim političkim pričama ili apsurdnim francuskim komedijama. Njezin rad pokazuje kako upravo vlastita iskustva mogu postati najsnažnija umjetnička djela koja će potaknuti borbu i promjenu, a pritom biti zanimljiva širokoj publici i različitim generacijama. Upravo iz tog razloga rad Marjane Satrapi ostat će relevantan i nakon njenog odlaska, inspirirajući mnoge buduće generacije koje će njezine stripove i filmove još dugo čitati, gledati i nanovo otkrivati.
O autoru
