Serijalu o detektivu Harryju Holeu učinio je norveškog pisca Jo Nesbøa jednim od najznačajnijih autora krimi romana na svijetu. Ekranizacije nisu izostale, no i drugi njegovi romani vrijedni su čitateljske ali i gledateljske pažnje. Kad jednom uđete u njegov svijet, vrlo vam se lako može dogoditi ono što se događa mnogim njegovim čitateljima – završite jednu knjigu i odmah poželite posegnuti za sljedećom.
Norveški pisac Jo Nesbø danas je jedan od najznačajnijih i najprodavanijih autora krimi romana na svijetu. Njegove su knjige prevedene su na više od 50 jezika i prodane u više od 60 milijuna primjeraka, čime je stekao status jednog od najuspješnijih suvremenih pisaca krimića. Njegova književna djela u Hrvatskoj vjerno prati nakladnik FokusNaHit.
Putovanje prema Harryju Holeu
Prije nego što se potpuno posvetio pisanju, Nesbø je radio kao burzovni mešetar i financijski analitičar, a istodobno je bio pjevač i gitarist uspješnog norveškog benda Di Derre. Nakon što je pregorio od kombinacije posla u financijama i sviranja u bendu, uzeo je šest mjeseci odmora i otputovao u Australiju. Sa sobom je ponio laptop jer su mu iz jedne izdavačke kuće predložili da napiše knjigu o životu na turnejama, no tijekom leta iz Osla prema Sydneyju odlučio je umjesto toga napisati kriminalistički roman.
Tijekom otprilike trideset sati leta osmislio je priču o čovjeku po imenu Harry koji stiže u Sydney, odsjedne u istom hotelu kao i on te se bori s jet lagom. Čim je stigao u hotel, počeo je pisati i tijekom boravka u Australiji gotovo završio rukopis. Po povratku u Norvešku nastavio je pisati, a rukopis je izdavaču poslao pod pseudonimom kako bi ga ocijenili bez utjecaja činjenice da je poznati glazbenik. Upravo je taj rukopis 1997. godine objavljen kao roman Šišmiš (The Bat), kojim je započela njegova spisateljska karijera, ali i knjižni serijal o detektivu Harryju Holeu po kojem je danas poznat diljem svijeta.
Roman je objavljen pod njegovim imenom pa je s nestrpljenjem čekao prve kritike. O tome je na svojoj službenoj web stranici napisao: “S mješavinom ushićenja i straha čekao sam kritike koje će se obračunati s tim pop-glazbenikom koji se usudio pisati kriminalističke romane! No kritike su bile ozbiljne i usmjerene na samu knjigu, a ne na mene kao osobu. I što je najbolje od svega, bile su pozitivne.“
Serijal o Harryju Holu obuhvaća i slijedeće naslove: Žohari (Kakerlakkene, 1998.), Crvendać (Rødstrupe, 2000.), Nemeza (Sorgenfri, 2002.), Đavolja zvijezda (Marekors, 2003.), Spasitelj (Frelseren, 2005.), Snjegović (Snømannen, 2007.), Leopard (Panserhjerte, 2009.), Fantom (Gjenferd, 2011.), Policija (Politi, 2013.), Žeđ (Tørst, 2017.), Nož (Kniv, 2019.), Krvavi Mjesec (Blodmåne, 2022.) te najnoviji roman Završni kadar (Kill Shot, 2026.), koji je već objavljen u Norveškoj i upravo se objavljuje u svijetu, dok hrvatsko izdanje stiže za koji dan.
Propitivanje ljudskog ponašanja i moralnih izbora
Posebnost Nesbøova pisanja u velikoj se mjeri temelji na likovima koji nisu klasični junaci bez slabosti i pogrešaka. Harry Hole posebno je zanimljiv upravo zato što je sposoban detektiv, ali istodobno čovjek opterećen vlastitim problemima, ovisnošću i unutarnjim sukobima. Nesbø ga ne pokušava prikazati kao nepogrešivog istražitelja, već kao složenog čovjeka koji se često mora boriti i sam sa sobom. Upravo zbog toga čitatelje ne zanima samo hoće li riješiti slučaj, već i što će se dogoditi s njim.
Nesbø pritom veliku pažnju posvećuje strukturi i tempu svojih romana, a prije početka pisanja uglavnom zna kamo želi odvesti priču. Oni donose brojne obrate i neočekivane promjene smjera, ali pritom održava jasnu nit koja čitatelja vodi kroz radnju. Iako se oslanja na poznate obrasce kriminalističkog žanra, on nudi nešto drugo jer ih nadograđuje snažnim likovima i psihološkim slojevima. Njegove su priče prilično mračne i brutalne, ali nasilje nije samo ukras kojim bi povećao šok, već dio karakterizacije likova i svijeta u kojem se radnja odvija.
Nesbø kriminalistički roman ne promatra samo kao priču o zločinu i njegovu rješavanju, već kao prostor za propitivanje ljudskog ponašanja i moralnih izbora. Svoje protagoniste dovodi pred moralne dileme i prisiljava ih da donesu odluke, pri čemu ne želi biti sudac njihovih postupaka. U intervjuu za web portal VICE, u veljači 2016. godine, o tome je rekao: “Moje su knjige drugačije; one postavljaju pitanja. Svoje protagoniste dovodim pred moralne dileme i prisiljavam ih da donesu izbor. Pritom pokušavam ne biti sudac izbora koji naprave. Jedno od velikih pitanja koje pokušavam postaviti jest: Što je slobodna volja? Što je moral? Je li to nešto što nam je dano od Boga ili je riječ o okviru koji nam je nametnulo društvo kako bi nas učinilo učinkovitijima?“
Zanimljivo je da Nesbø nije baš ljubitelj kriminalističke literature: “Kad god upoznam pisce kriminalističkih romana, oni su toliko zaokupljeni tim žanrom. Sve o čemu žele razgovarati jesu kriminalistički pisci koje nikad nisam čitao i koje vjerojatno nikad neću čitati. Sporo čitam pa moram pažljivo birati knjige. Imam nekoliko favorita, poput Jima Thompsona i Raymonda Chandlera, ali čak i kad sam prvi put čitao Chandlera, već sam bio pročitao sve parodije njegovih djela. Zbog toga mi je tada djelovao gotovo komično i pretjerano.“
Razočaravajuća filmska ekranizacija
Nakon velikog uspjeha knjižnog serijala bilo je samo pitanje vremena kada će Harry Hole prijeći i na filmsko platno. Prvi veliki pokušaj stigao je 2017. godine s ekranizacijom Snjegovića, sedmog romana iz serijala. Iako je u početku bilo najavljivano da će film režirati legendarni Martin Scorsese, on se na kraju pridružio producentskom timu, a režiju je preuzeo Tomas Alfredson. Harryja Holea utjelovio je Michael Fassbender, dok su u ostalim glavnim ulogama bili Rebecca Ferguson, Charlotte Gainsbourg, Chloë Sevigny i J.K. Simmons.
Odluka da proda prava za ekranizaciju nije bila laka. Produkcijska kuća Working Title Films obratila mu se s ponudom 2009. godine, ali ih je početno odbio: “Njihova prva rečenica bila je da su snimili ‘Fargo’. Ne znam kako su znali da je to jedan od mojih omiljenih filmova, ali pristao sam na sastanak i saslušao njihovu ponudu. Rekao sam im da mi je drago zbog njihova interesa, ali da ne želim prodati prava na serijal dok ga još uvijek pišem. Bojao sam se da će mi film oduzeti mog junaka, ne samo meni nego i mojim čitateljima.“
Kada su ga potom pitali pod kojim bi uvjetima pristao prodati prava, Nesbø je odgovorio da bi želio odlučivati o tome tko će režirati film i napisati scenarij. Iako su mu objasnili da filmska produkcija ne funkcionira na takav način, ostao je pri svom uvjetu. Godinu dana poslije ponovno su mu se javili iz Working Titlea i tad su postigli dogovor.
No, na kraju film nije ispunio očekivanja iako je imao impresivna glumačka i autorska imena ispred i iza kamere. Snimljen je s budžetom od oko 35 milijuna dolara a zaradio je svega 43,1 milijun. Kritičari su isticali brojne probleme u priči i scenariju, a adaptacija je u velikoj mjeri izgubila složenost i atmosferu Nesbøova romana. Pojedini kritičari opisivali su ga kao “zbrkanu besmislicu” i “iscrpljujući, zbrkani nered“.
Bez poštovanja prema autoru
Ipak, Snjegović nije označio kraj pokušaja da se Harry Hole prebaci na ekran. Nekoliko godina poslije Nesbø je dobio priliku puno izravnije sudjelovati u novoj ekranizaciji, ovoga puta u formatu televizijske serije. Netflixova serija Detektiv Hole (Jo Nesbo’s Detective Hole) premijerno je prikazana krajem ožujka 2026. godine, a svih devet epizoda prve sezone temelji se na petom romanu serijala, Đavolja zvijezda. Nesbø je njezin tvorac i scenarist, a Harryja Holea glumi Tobias Santelmann.
Na razvoju serije i pisanju radio pune tri godine. U razgovoru za Deadline, objavljenom krajem ožujka ove godine, opisao je kako je bilo raditi na seriji: “Bilo je to emocionalno putovanje prepuno uspona i padova. Stvarno nisam znao u što se upuštam jer u norveškim televizijskim serijama ne postoji prava tradicija showrunnera. Tako da je to za mene bilo prvi put, ali i za redatelje, i trebalo nam je neko vrijeme da se naviknemo.“
Detektiv Hole ostvario je zapažen uspjeh, kako kod publike tako i kod kritike, a posebno je hvaljen Tobias Santelmann za interpretaciju Harryja Holea. Kritičari su isticali njegovu uvjerljivu izvedbu složenog, problematičnog i autodestruktivnog detektiva, kao i atmosferu serije te njezinu vizualnu dojmljivost. Ipak, dio kritičara smatrao je da je serija s devet epizoda ponešto prenapučena i da joj tempo mjestimice usporava, osobito zbog brojnih paralelnih priča.
Dio uspjeha serije svakako leži i u činjenici da je Nesbø i potpisnik scenarija adaptacije. Zanimljivo je da prilikom njegovog pisanja nije bio pod posebnim pritiskom: “Nismo osjećali nikakvu obvezu da na bilo koji način udovoljimo čitateljima. Način na koji pripovijedam znači da će publika prepoznati isti DNK. Ne preslikavam roman.” Na pitanje je li postojala kakva prednost u tome što vlastito djelo prilagođava za ekran, budući da toliko dobro poznaje materijal, Nesbø je odgovorio u svom stilu: “Jedina je prednost u tome što nemam nikakvog poštovanja prema autorovu materijalu pa osjećam da mogu napraviti što god želim – a upravo sam to i napravio.“
Nije samo Harry Hole
Nesbø, međutim, nije autor koji je svoju popularnost izgradio samo na serijalu o Harryju Holeu. Osim kriminalističkih romana, napisao je i nekoliko zbirki kratkih priča, kao i popularni serijal dječjih knjiga o ekscentričnom izumitelju dr. Proktoru. I dio tih djela pronašao je put do ekrana, čime se pokazalo da njegov pripovjedački svijet nije ograničen samo na mračne istrage i problematičnog norveškog detektiva.
Posebno se među ekranizacijama njegovih romana ističe Lovci na glave (Hodejegerne, 2011.; engleski naslov: Headhunters), norveški film redatelja Mortena Tylduma, snimljen prema istoimenom Nesbøovu romanu iz 2008. godine. Ostvario je veliki komercijalni uspjeh, osobito u Norveškoj, gdje je četiri tjedna držao vrh kino-blagajni i postao jedan od najgledanijih norveških filmova. Bio je nominiran za BAFTU u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku.
Važno je istaknuti da je ovaj naslov prva filmska ekranizacija nekog Nesbøova romana. Također, Nesbø je filmska prava odlučio prodati nakon što je osnovao zakladu za borbu protiv nepismenosti i odlučio da će prihodi od knjige biti usmjereni zakladi, pa ga je velika ponuda za filmska prava uvjerila da pristane na ekranizaciju.
Nesbø će se na filmsko platno ponovno vratiti i s ekranizacijom romana Krv na snijegu (Blood on Snow) iz 2014. godine. Film režira Cary Joji Fukunaga, a scenarij su napisali Nesbø i Ben Power. U glavnim su ulogama Aaron Taylor-Johnson, Benedict Cumberbatch i Eva Green, a Taylor-Johnson glumi plaćenog ubojicu Olava koji, nakon što dobije zadatak ubiti suprugu svog poslodavca, odluči prekršiti naređenje i time sebe dovodi u smrtnu opasnost. Film je trenutačno najavljen za 2027. godinu, no točan datum premijere još nije objavljen.
Širok autorski raspon
Ako dosad niste čitali Jo Nesbøa, razloga za početak ima više nego dovoljno. Njegovi romani nisu zanimljivi samo zato što u njima netko nekoga ubije pa onda Harry Hole mora otkriti tko je to napravio. Ono što ih čini posebnima jest način na koji kriminalističku priču pretvara u puno širu priču o ljudima, njihovim slabostima, pogreškama, opsesijama i izborima. Hole je pritom jedan od onih književnih likova koji s vremenom prestaju biti samo detektivi i postaju ljudi za čiju se sudbinu čitatelj počne iskreno brinuti.
Njegovi romani traže pažnju, ali je zauzvrat obilato vraćaju obratima zbog kojih ćete nekoliko puta pomisliti da ste shvatili kamo priča ide, samo da biste nekoliko stranica poslije shvatili da niste. I upravo je u tome jedna od njegovih najvećih vještina – zna čitatelja držati dovoljno blizu priči da mu ništa važno ne promakne, ali dovoljno daleko da ga može iznenaditi.
Osim Harryja Holea vrijedi otkriti i čitati druge romane, zbirke priča i knjige za djecu, jer pokazuju koliko je širok autorski raspon Jo Nesbøa. Čak i kada piše izvan kriminalističkog žanra, ostaje prepoznatljiv po osjećaju za priču, karaktere i mračnije strane ljudske prirode. A ako jednom uđete u njegov svijet, vrlo vam se lako može dogoditi ono što se događa mnogim njegovim čitateljima – završite jednu knjigu i odmah poželite posegnuti za sljedećom.
O autoru Jo Nesbøu
Jo Nesbø rođen je 1960. godine u Oslu, a odrastao je u Moldeu, na zapadnoj obali Norveške. Kao mladić ozbiljno se bavio nogometom, no nakon ozljede koljena morao je odustati od profesionalne karijere. Nakon služenja vojnog roka na krajnjem sjeveru Norveške studirao je ekonomiju i poslovnu administraciju u Bergenu. Po završetku studija radio je kao burzovni mešetar i financijski analitičar, ali je istodobno gradio glazbenu karijeru kao gitarist i pjevač norveškog benda Di Derre.
Najpoznatiji je po knjižnom serijalu o detektivu Harryju Holeu, koji je započeo 1997. godine romanom Šišmiš (The Bat). Autor je i serijala za djecu Doktor Proktor, koji je započeo 2007. godine romanom Prdoprah doktora Proktora (Doktor Proktors prompepulver). Također, objavio je i nekoliko drugih samostalnih romana i zbirki kratkih priča.
Danas živi u Oslu, a njegove su knjige prevedene na više od 50 jezika i prodane u više od 60 milijuna primjeraka, čime je stekao status jednog od najuspješnijih suvremenih pisaca krimića.
