Ciklus filmova ruskog redatelja zagrebačkoj će publici predstaviti najbolja filmska ostvarenja autora koji je napravio revoluciju u području filmske montaže.
Kino Tuškanac ovog je svibnja pripremio filmski program koji se fokusira na ostvarenja Sergeja Ejzenštejna, jednog od najvećih sovjetskih redatelja te teoretičara filma. Riječ je o filmskom autoru koji je bio zaokupljen temama narodnog stradanja i otpora te se u mnogim svojim radovima oslanja na povijest radničkog pokreta i procese socijalističke preobrazbe društva, dok se u svojim kasnijim, zvučnim radovima okrenuo temama iz starije ruske povijesti.
Ejzenštejn je za života snimio osam dugometražnih filmova, no bavio se i nastavničkim radom, predavajući filmsku režiju i teoriju filma na fakultetu. Riječ je o autoru koji nije ostavio veliki tragu. Povijesti filma samo svojim umjetničkim ostvarenjima, već i svojim teorijskim tekstovima, pa su tako filmski pojmovi poput filmska dijalektika, gornjotonska montaža, montažna polifonija i vertikalna montaža upravo njegovi teorijski koncepti.
Važni filmovi na velikom platnu
Svih osam Ejzenštejnovih filmova bit će prikazani u Kulturno informativnom centru (KIC), a program traje od nedjelje, 3. svibnja, do 17. svibnja. Program će otvoriti Ejzenštejnov prvi film Štrajk (1925), koji je podijeljen u šest poglavlja, a film je na dahnut krvavo gušenim radničkim štrajkovima u doba carizma u Rusiji početkom 20. stoljeća. Nakon toga slijedi film iz iste godine Oklopnjača Potemkin (1925), koji je postao najslavnije autorovo ostvarenje, snimljen prema istinitim događajima iz prve ruske revolucije 1905. godine, povodom čije je dvadesete obljetnice i realiziran. Ova dva filma imala su velik utjecaj na sovjetske redatelje te su trebali biti prva dva dijela ciklusa od sedam filmova Prema diktaturi proletarijata, no taj ciklus nikada nije do kraja ostvaren.
Film Oktobar (1927) prati događaje koji prethode Listopadskoj revoluciji i napadu na Zimski dvorac u Petrogradu, dok Staro i novo (1929) kroz propagandni ton slavi kolektivizaciju poljoprivrede gradeći radnju oko glavne junakinje. Oba filma nastala su u suradnji s Grigorijem Aleksandrovim, jednim od najvažnijih sovjetskih redatelja iz razdoblja zvučnog filma.
Tu su i filmovi Da živi Meksiko! (1932), epizodična freska Meksika koja kroz različite likovne stilove meksičkih umjetnika prikazuje povijesni i kulturni razvoj zemlje, te Aleksandar Nevski (1938), koji se fokusira na Aleksandra Nevskog i obranu Rusije od strane invazije, a film djeluje kao alegorija opasnosti od nacističke Njemačke.
Zabranjen film konačno u kinu
Retrospektivu zaključuje dvodijelni povijesni ep s Nikolajem Čerkasovom u naslovnoj ulozi, koji prikazuje uspon Ivana IV. Groznog i njegovu borbu za centralizaciju vlasti u 16. stoljeću. Dok je Ivan Grozni I (1944) bio u skladu sa Staljinovim viđenjem Groznog kao snažnog vladara i utemeljitelja moderne ruske države, Ivan Grozni II (1946) naglašava njegovu tiransku stranu i krvavu vladavinu s navodnim aluzijama na Staljina, zbog čega je proglašen „noćnom morom“ i zabranjen za prikazivanje. Zabrana prikazivanja maknuta je tek pet godina nakon Staljinove smrti i deset godina nakon Ejzenštejnove te je tako film 1958. godine ušao u kino distribuciju. Ejzenštejn je planirao snimiti i treći nastavak, no to je nakon zabrane postalo gotovo nemoguće, a iako je uspio snimiti sat vremena materijala, samo pet minuta materijala ostalo je sačuvano.
Cijeli opis programa, kao i raspored projekcija, dostupan je na stranicama kina. Ulaznice je moguće kupiti online te na blagajni kina sat vremena prije početka projekcije.
O autoru
