Streaming naslov Električna država redateljski potpisuju braća Anthony i Joe Russo. Ovaj naslov u samom startu imao je ogroman potencijal, u njega je uložen ogroman budžet ali ispao je poprilično razočaranje. Produkcijski i vizualno izgleda odlično ali djeluje prilično mlako. Mnoštvo poznatih glumačkih imena, što vizualno što glasovno, predvode Millie Bobby Brown Chris i Pratt.
Dok se poznata braća Anthony i Joe Russo bave snimanjem filma Avengers: Doomsday, novog nastavka u franšizi Osvetnici, na streaming platformi Netflix osvanuo je njihov uradak Električna država (The Electric State, 2025.). Ovaj film ekranizacija je distopijske SF grafičke novele Passagen švedskog autora Simona Stålenhaga, koja je objavljena 2018. godine. Kako je to već i uobičajeno za braću Russo, scenaristički posao odradili su njihovi stalni suradnici Stephen McFeely i Christopher Markus.
Realizacija nakon 8 godina
Planovi za filmsku adaptaciju ove Stålenhagenove grafičke novele najavljeni su još 2017. godine. u pretprodukciji s projektom se povezivao redatelj i producent Andy Muschietti (Flash/The Flash, 2023., On/It, 2017., Ono: Drugo poglavlje/It Chapter Two, 2019.). U prosincu 2020. godine braća Russo potpisala ugovor za režiju filma. Kompanija Universal Pictures nešto kasnije stekla je prava na njegovu distribuciju. Ta prava u lipnju 2022. godine preuzeo je Netflix. Sam film snimao se tijekom jeseni prošle godine.
Radnja filma vremenski je smještena u (alternativnu)1990. godinu. Roboti proizvedeni za pomoć čovječanstvu pobunili su se tražeći svoja prava i mjesto u društvu i svijetu. Započeo je rat u kojem je čovječanstvo dvije godine borilo i gubilo. Onda se umiješao Ethan Skate (Stanley Tucci) sa svojim izumom “neuroemiter”, uređajem koji povezuje ljudski um s mehaniziranim tijelima “radilica”.
Nakon toga, rat je završio u nekoliko tjedana te je potpisan sporazum o miru. Po tom sporazumu, roboti su protjerani u sigurnosnu zonu. Skateova kompanija Sentre, zahvaljujući novom poboljšanom “neuroemiteru”, mijenja živote ljudi koji žive u virtualnom svijetu a mehanizirane “radilice” obavljaju sve poslove. Priča filma dalje odvodi nas u 1994. godinu gdje upoznajemo tinejdžericu Michelle (Millie Bobby Brown), koja želi pobjeći od paklenog života sa svojim očuhom (Jason Alexander). U tragičnoj nesreći izgubila je roditelj i genijalnog brata Christophera (Woody Norman).
Vizualno odličan ali…
Jedne večeri, nju posjećuje robot Kid Cosmo koji tvrdi da je Christopherov avatar. Ona bježi s njim a njezinu cijelu avanturu uključuje se Keats (Chris Pratt) i njegov prijatelj robot Herman (Anthony Mackie). Sve postaje prilično opasno kada u potragu za njima krene pukovnik Bradbury (Giancarlo Esposito) ali i saznanje da bez Christophera nestaje i život kakav je stvorila Skateova kompanija…
Ovaj film braće Russo vizualno i tehnički izgleda (i zvuči) doista odlično. Specijalni efekti koje vidimo na razini su blockbuster filmova a kamera Stephena F. Windona (Brzi i žestoki 10/Fast X, 2023., Sivi čovjek/The Grey Man, 2022.) također je na toj razini. Tu posebno treba pohvaliti izvanredan spoj 90-ih s futurističkim inovacijama. Svemu dodajmo i robote različitih oblika i veličina i dizajna.
Ako je produkcijski odrađen odlično, scenaristički to nije. Sama prča prilično je zbrkana i površna. No, glavni problem filma je pitanje kojoj publici je on namijenjen. Tematski se tako bavi nekim ozbiljnim temama – naglašene znanstveno fantastičnim teme (inovacija koja mijenja današnji svijet u virtualni) te tema rata (rat ljudi i robota) – tu je ubačena i tema protjerivanja robota u svojevrsni rezervat, što bolno podsjeća na dio povijesti SAD u kojem su Indijanaci bili poslani u rezervate. No, ozbiljnost tih tema u potpunosti je izgubljena jer je film sveden na razinu naslova Spy Kids (2001.).
Nadalje, cijeli film djeluje mlako, nema napetih scena i zapleta koji će vas zainteresirati da ga gledate dalje. Na to vas ne tjeraju niti glavni glumci, Millie Bobby Brown (Dama/Damsel, 2024.) i Chris Pratt (filmski serijal Čuvari galaksije/Guardians of the Galaxy). Njihovu glumu možemo ocijeniti prilično “uspavanom” a veliki je i vidljivi nedostatak međusobne kemije u zajedničkim scenama (sve izgledaju kao da su samo “odrađene”).
Za nastupa Stanleyja Tuccija možemo reći da je korektan a u samom početku filma (kada ide priča o njegovom liku) samo je potvrdio svoju prvoklasnu glumačku vještinu. Mnogo poznatih imena je dalo glasove robotima i oni su svoje odradili prvoklasno. Tu moramo izdvojiti genijalnog Woodyja Harrelsona (Posljednji udah/Last Breath, 2025.) kao robota Rikića te Briana Coxa ((TV serija Nasljeđe/Succession, 2018.-2023., Troja/Troy, 2004), koji je nakon animiranog filma Gospodar prstenova: Rat Rohirrima (The Lord of the Rings: The War of the Rohirrim, 2024.) pokazao svu svoju glumačku briljantnost kojoj je dovoljan samo glas. Tu je i Giancarlo Esposito (Kapetan Amerika: Vrli novi svijet/Captain America: Brave New World, 2025., MaXXXine, 2024.), koji je veći dio film “radilica” a glasovno se isto dokazao. Spomenimo i Ke Huy Quana koji ovdje ima puno mirniju ulogu nego u filmu Ljubav boli (Love Hurts, 2025.).
Preskup film
Po dobivenoj dobnoj oznaci ovaj film je za one od 13 godina pa naviše. No, po onome što vidimo, prije će biti za one od 10 godine (dobro znamo da cenzori često zna smetati malo žešća akcija ili koja riječ). E, kada to sve znamo stvar poprima pomalo lude obrise. Naime, ovaj film snimljen je s budžetom od 320 milijuna dolara (!).
Nevjerojatno je da se toliko novac potrošio na njega jer se to doista i ne vidi. Primjerice, film Kapetan Amerika: Vrli novi svijet (Captain America: Brave New World, 2025.) dobio je istu dobnu oznaku a budžet mu je bio gotovo duplo manji (180 milijuna dolara) i još je riječ o kino naslovu (koji je do sada zaradio gotovo 390 milijuna dolara).
Po tome koliko je novaca u njega potrošeno podsjeća na film Crveni (Red, 2024.). Kako god okrenemo, film Električna država tek je prosječan obiteljski film. Njegov vizualni izgleda je stavka koja vas drži da ga odgledate do kraja. Ovaj naslov u samom startu imao je ogroman potencijal a ispao je poprilično razočaranje.
O autoru
