Prošla je godina obilježila 250. obljetnicu rođenja Jane Austen, jedne od najutjecajnijih autorica engleske književnosti. Njezini romani spadaju među najčešće adaptirana djela a neka od njih su vrhunska filmska ostvarenja nagrađena Oscarima.
Roman ‘Frankenstein ili moderni Prometej’ autorice Mary Shelley bezvremeni je klasik a likovi koje je stvorila ušli su u kolektivnu svijest i ostali ondje više od dva stoljeća. Istodobno, riječ je o jednoj od najprivlačnijih priča za filmske stvaratelje.
Roman ‘Jezero’ slovenskog pisca Tadeja Goloba pokazao je da domaći autor može dosegnuti skandinavske standarde. Adaptiran je u odličnu TV seriju za koju se ističe da je prekretnica u slovenskoj televizijskoj produkciji.
Nagrađeni roman ‘Hamnet’ irske autorice Maggie O’Farrell brzo je postao jedno od najzapaženijih djela suvremene povijesne fikcije. Uspješna filmska adaptacija redateljice Chloé Zhao potaknula je novo zanimanje čitatelja.
Saga o ‘Vješcu’ poljskog pisca Andrzeja Sapkowskog pokazuje kako se iz jedne kratke priče može razviti univerzum koji nadilazi granice žanra. Adaptiran je u popularnu Netflixovu seriju i uspješne videoigre.
Autobiografija glumačkog velikana Al Pacina odmah po objavljivanju proglašena je jednom od najznačajnijih autobiografija glumačkog svijeta. Ona je osobna ispovijest i univerzalna poruka o vrijednosti autentičnog, ispunjenog života.
Početkom studenoga glumačka legenda Anthony Hopkins objavio je memoare ‘Dobro smo ispali, mali’. Iskrena i dirljiva knjiga, prožeta humorom i introspektivnom toplinom, nadilazi glumačku karijeru i postaje priča o životu, iskušenju i pobjedi.
Roman Stephena Kinga ‘Trkač’, koji je njegov posljednji pod pseudonimom Richard Bachman, doživio je dvije ekranizacije. Ovom prilikom donosimo pregled njihovih najupečatljivijih odstupanja od Kingova pisanog djela.
Knjiga ‘Soba za snove’ jedinstven je spoj biografije i memoara, u kojoj David Lynch prvi put otvoreno govori o vlastitom životu provedenom u potrazi za ostvarivanjem svoje jedinstvene umjetničke vizije.
Sredinom ove godine objavljena je monografija posvećena Lukasu Noli, redatelju koji nas je prerano napustio. Urednički ju je oblikovao Tin Bačun i odmah ju uvrštavamo u važna djela o hrvatskim filmskim autorima.
